To je tek jedna u nizu predviđenih izmjena ZKP-a koje je Ministarstvo pravosuđa izradilo nakon što je Ustavni sud u srpnju djelomično ili u cijelosti ukinuo 43 odredbe tog zakona, kako bi se oštećenicima i okrivljenicima osigurala viša razina pravne zaštite, a tužiteljstvu učinkovitiji alati za rad. Izmijenjeni zakon propisuje da državno odvjetništvo mora u roku od 15 dana optužiti okrivljenika ili odustati od kaznenog progona, dok u složenim predmetima taj rok iznosi 30 dana. Rokovi mogu biti produljeni za 15 dana, odnosno 30 dana u složenim predmetima. Glavni državni odvjetnik u iznimnim slučajevima rokove za podizanje optužnice može produljiti za dodatnih 15 dana, tako da optužnica mora biti podignuta za najviše dva i pol mjeseca od završetka istrage.

U zakon je ugrađen i "osigurač" po kojem će se postupak moći ponoviti na temelju stegovnog postupka protiv državnog odvjetnika koji nije podigao optužnicu.

Kaznena će  prijava ubuduće morati biti riješena u roku od šest mjeseci. Naime, osim promjena vezanih uz odluku Ustavnog suda, izmjenama su poboljšana ili ispravljena postojeća zakonska rješenja iz 2008., unesene međunarodne obveze koje su u međuvremenu nastale te je ojačana zaštita žrtava kaznenih djela, posebice prava djece u kaznenim postupcima. Prijedlogom je regulirano da se kaznena prijava mora riješiti u roku od šest mjeseci, za razliku od dosadašnjeg roka koji je bio samo deklarativne naravi.

Žrtva i oštećenik dva mjeseca nakon podnošenja prijave imaju pravo zatražiti obavijest o tome što je poduzeto po njihovoj prijavi. Ako se prijava ne riješi u roku od šest mjeseci podnositelj prijave, oštećenik i žrtva mogu podnijeti pritužbu zbog odugovlačenja postupka, a okrivljenik zbog povrede prava obrane. Izmjenama je uređeno i da okrivljenik te branitelj imaju pravo uvida u spis u ranijoj fazi postupka, odnosno čim je okrivljenik ispitan ili mu je dostavljeno rješenje o istrazi.

Zakonom se uvodi i sudska zaštita za alate kojima se zadire u ljudska prava, kao što su posebne dokazne radnje i tjelesni pregled, dok će za provjeru telekomunikacijskih kontakata biti potreban sudski nalog. 

Predviđena je i mogućnost osnivanja posebnih odjela za istraživanje imovinske koristi, u koje prema zahtjevu državnog odvjetništva mogu biti upućeni službenici MUP-a i Ministarstva financija. Radom u tim odjelima upravljat će državno odvjetništvo koje istražiteljima može davati naloge i upute. Očekuje se da će to doprinijeti učinkovitosti tužiteljstva u otkrivanju i oduzimanju nezakonite imovinske koristi.

Okrivljenicima je uvedeno posebno pravo na primjereno vrijeme za pripremu obrane. Prema prijedlogu snimat će se svako, a ne samo prvo ispitivanje okrivljenika u tužiteljstvu i to će, umjesto transkripta, biti dokaz na sudu. No, izmjenama se omogućuje i da se okrivljenicima koji su imali branitelja po službenoj dužnosti jer ga sami nisu mogli platiti, naknadno naplati taj trošak ako se utvrdi da ipak imaju novca. Predviđeno je i da će iskazi koje daju žrtve obiteljskog nasilja biti korišten kao dokaz čak i ako se naknadno pozovu na blagodat nesvjedočenja protiv članova obitelji.

Novim je odredbama zakona također predviđeno da se protiv pravomoćne presude donesene na temelju postojećeg ZKP-a, koja se u odlučujućoj mjeri temelji na ukinutim odredbama može podnijeti zahtjev za obnovu postupka u roku od godinu dana od stupanja na snagu zakona, odnosno primitka nepravomoćne presude.