Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek održan je Međunarodni forum "Horizonti inovacija" koji je okupio više od 150 sudionika iz 23 zemlje. Cilj foruma biio je poticanje međunarodne suradnje istraživača i, kroz ovu priliku umrežavanja, otvaranje novih horizonata odnosno novih mogućnosti sudjelovanja domaćih znanstvenika u projektima programa Horizon Europe u ključnim područjima kao što su prehrana, bioekonomija, klimatske promjene i digitalizacija, koja su ujedno područja od strateškog interesa za održivi razvoj.
Uz FAZOS, organizatori foruma su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Europska poduzetnička mreža, Hrvatska gospodarska komora, Tera Tehnopolis te MOZAIK Hub.
Kao domaćin ovog događanja, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, dekan FAZOS-a, zahvalio se svim sudionicima, panelistima i prezenterima, čija će iskustva doprinijeti unaprjeđenju suradnje na istraživačkim projektima i stvaranju inovacija za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje, iz različitih područja.
- Inovacije su srž našeg rada, od očuvanja bioraznolikosti pa do strojnoga učenja u poljoprivredi, posvećeni smo razvoju rješenja na izazove današnjice. Ovo je prilika da unaprijedimo umrežavanje naših znanstvenika i stručnjaka i tako unaprijedimo produktivnost po pitanju inovacija - rekao je Zmaić.
Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a, istaknuo je kako je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu predana povezivanju istraživanja s praksom u svrhu unaprjeđenja održivosti sustava poljoprivredne proizvodnje, kao i sigurnosti hrane.
- Sukladno nacionalnoj strategiji moramo povećavati produktivnost i konkurentnost, a to znači da moramo intenzivirati proizvodnju, moramo proizvoditi više po jedinici površine i grlu, kako bismo zadovoljili naše potrebe za prehrambenim proizvodima i kako bismo u svim sektorima postigli samodostatnost. Tako da su današnje teme, od inspirativnih prezentacija do praktičnih konzultacija, osmišljene pomoći izgraditi jače veze, postaviti temelje za neke nove projekte, kako bismo ostvarili zajedničke ciljeve. Posebice u kontekstu izazova s kojima se susrećemo, kao što su klimatske promjene, zelena tranzicija, digitalna transformacija te sigurnost hrane, koje zahtijevaju interdisciplinarni pristup i timski rad koji će u konačnici rezultirati novim rješenjima. Udruživanjem snaga i dijeljenjem znanja osiguravamo da naša istraživanja donose stvarne dobrobiti našem gospodarstvu, našem društvu, kao i okolišu - zaključio je Karalić.
Vlastita je iskustva s dvadesetak međunarodnih projekata, kojima je financirao svoja istraživanja, sudionicima foruma u plenarnom izlaganju predstavio prof. Boris Antić s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka.
-Postoje specifičnosti i neki pomaci na globalnoj razini, no u našoj regiji u proteklom razdoblju nije napravljen značajan iskorak u shvaćanju uloge znanosti i tehnologije u suvremenom društvu, tako da su i mladi znanstvenici u sličnoj poziciji kao i ja nekada i nadam se da će im moja iskustva koja sam im ovdje prenio biti od velike koristi“, rekao je i dodao kako je danas puno veći naglasak na privatizaciju znanja i usmjeravanje na otkrića u privatnom sektoru. „Znanstvenici su puno više ohrabreni krenuti putem patentiranja inovacija, osnivanja malih i srednjih poduzeća, pokušaja izlaska na tržište s tim inovacijama. Svi Moramo postati stručnjaci u prikupljanju sredstava i naći mogućnosti da se sami sa svojom grupom istraživača nekako isfinanciramo - rekao je Antić.
