Ispiši ovu stranicu

Iz Ženske sekcije SSSH upozoreno na sve više novih oblika nasilja nad ženama na radnom mjestu

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenog, Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) uputila je otvoreno pismo javnosti u kojem upozorava na sve veću učestalost novih oblika nasilja nad ženama na radnom mjestu, u kojem stoji:

„Nasilje je sveprisutno u društvu, pa tako i na radnom mjestu, gdje su nasilnom ponašanju posebno izložene radnice, čime se krše njihova temeljna ljudska prava i slobode. Nasilje na radnom mjestu je svjesna okrutnost s ciljem stjecanja moći nanošenjem fizičke i/ili psihičke boli, a manifestira se fizičkim, psihičkim, ekonomskim, seksualnim i ostalim oblicima nasilja. Pojavom pandemije Covid-19 radnice u trgovini znatno više osjećaju psihičko nasilje na radnom mjestu. Kupci češće vrijeđaju, psuju, pljuju na radnice, nazivaju ih pogrdnim imenima, uhode, prijete otkazom, pišu lažne prijave poslodavcima i svakodnevno otežavaju rad. Zanimljiva je i brzina kojom ti isti kupci postaju uljudni, ako se u blizini pojavi muški kolega. Poslodavci preko ovakvih slučajeva često prelaze benevolentno, poneki se i ispričaju zlostavljačima, iako nisu utvrdili činjenice i zaštitili svoje radnice, što su dužni napraviti. Oružane pljačke i slična kaznena djela dodatno ugrožavaju živote i zdravlje radnica, a nakon njih često ostaju trajne fizičke i psihičke posljedice. Biti zlostavljan nije dio opisa radnog mjesta na koji pristaju radnice, one nisu građanke drugog reda, niti su inferiornije u odnosu na kupce, klijente, partnere ili bilo koga drugoga. Osim trgovkinja, dodatnim oblicima nasilja na radnom mjestu izložene su i zdravstvene radnice, učiteljice, odgojiteljice, radnice u socijalnoj službi, policajke, poštarice… Neke od njih imaju status službene osobe te su kaznenopravno zaštićenije od ostalih. Može li se status službene osobe proširiti i na sudionike u radu s klijentima, gostima ili kupcima? Poslodavci također moraju preuzeti svoju zakonom propisanu ulogu i štititi svoje radnice, a ne podilaziti i ispričavati se zlostavljačima. Nasilnici trebaju biti adekvatno sankcionirani, a sankcija ih mora odvratiti od ponavljanja istog. Ekonomsko nasilje nad ženama predstavlja kontrolu njihovog financijskog poslovanja, zabranu zapošljavanja, nemogućnost stjecanja vlasništva nad nekretninama, pritisak na otkazivanje ugovora o radu, neisplata plaće, neplaćanje prekovremenog rada, rad na crno i ostale oblike represije. Nasilje nad ženama pojavilo se i u obliku zabrane sindikalnog rada i organiziranja od strane supruga ili partnera, što je uglavnom rezultiralo njihovim povlačenjem iz sindikalnog pokreta. Poznati su i slučajevi u kojima supružnici brane učlanjivanje u sindikat jer on zna što je za nju najbolje! Prepoznavanje nasilja je od izuzetne važnosti, a o nasilju na radnom mjestu moramo govoriti svakodnevno, ne samo prigodom obilježavanja nacionalnih i međunarodnih dana borbe protiv nasilja. Jasna pravila, razrađene procedure, dobra komunikacija i organizacija u društvu, uz zaštitu zdravlja i privatnosti radnika prevenirali bi pojavu nasilja na radnom mjestu. Kontinuirano provođenje edukacija, razvoj strategije i provođenje politike protiv nasilja umanjili bi rizike mogućeg nastanka nasilnog ponašanja. Potrebno je reagirati na svaki oblik nedopuštenog ponašanja, a radnice moraju znati tko će ih i kako zaštititi”, stoji u otvorenom pismu Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

 

Dan 25. studeni proglasili su Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama Ujedinjeni narodi, u spomen na tri sestre Mirabal (Patriju, Minervu i Mariu Teresu) koje su se sredinom XX. stoljeća u Dominikanskoj Republici usprotivile diktatorskom režimu Rafaela Trujilla, od čije su ruke 1960. godine i pogubljene.

 

Pročitano 328 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Marija Molnar