- Novi Zakon korisnicima kojima je usluga potrebna u većem obujmu promijenit će kvalitetu življenja time što će imati na raspolaganju veći broj sati usluge osobne asistencije, a time lakše upravljanje vlastitim vremenom i aktivnostima - kaže dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) Marica Mirić.
Dodaje kako se ne smije zaboraviti i da je ovo usluga koja rasterećuje obitelj time što će i ona imati više prostora za djelovanje. Otvara se i mogućnost većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom (OSI) i djelovanja na suzbijanje institucionalizacije.
- Plan je da se u četvrtom kvartalu ove godine Nacrt prijedloga zakona o osobnoj asistenciji uputi na Vladu, a do kraja godine u proceduru usvajanja u Sabor - doznaje se u resornom Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Usluga osobne asistencije uključuje uslugu osobnog asistenta za osobe s tjelesnim, mentalnim i intelektualnim oštećenjima, videćeg pratitelja za slijepe osobe i komunikacijskog posrednika za gluhe i gluhoslijepe osobe.
Do sada je bila osigurana isključivo kroz programe i projekte organizacija civilnog društva, a sredstva su osigurana iz Europskog socijalnog fonda, državnog proračuna te dijela prihoda od igara na sreću.
Donošenjem zakona, ističe Ministarstvo, uredit će se usluga osobne asistencije, sadržaj i način pružanja usluge, korisnici usluge, postupak za priznavanje prava na uslugu, uvjeti za pružatelje usluga, ugovaranje usluga, evidencije, nadzor, financiranje usluge, naknada štete, prekršajne i kaznene odredbe te druga pitanja.
U Hrvatskoj je početkom ožujka ove godine evidentirano ukupno 612.212 osoba s invaliditetom, a prema podacima resornog Ministarstva s početka svibnja, usluga osobnog asistenta osigurana je za 2312 korisnika, dok uslugu pružaju 2292 zaposlena osobna asistenta.
Ukupan broj korisnika usluge komunikacijskog posrednika je 3654, a uslugu pruža 99 zaposlenih komunikacijskih posrednika. Korisnika usluge videćeg pratitelja je 1537, a uslugu pruža 67 videćih pratitelja. Ministarstvo ističe kako je za navedene usluge na godišnjoj razini ugovoreno 148 milijuna kuna.
Donošenjem zakona, Ministarstvo procjenjuje da je potencijalni broj korisnika usluge osobnog asistenta otprilike 15.000 osoba.
Trenutno korisnici usluge osobnog asistenta uslugu primaju četiri sata dnevno, dok uslugu na puno radno vrijeme od osam sati koristi 264 korisnika koji imaju najtežu vrstu i stupanj invaliditeta, žive sami i nemaju mogućnost pomoći od članova obitelji.
Udruge i korisnici upozoravaju kako osobna asistencija mora biti fleksibilna s individualnim pristupom i kako nekima četiri sata nikako nisu dovoljna.
Ministarstvo poručuje kako je usluga individualizirana tako da korisnik s asistentom dogovara vrijeme pružanja usluge, odnosno dvokratno ili više puta dnevno, prebacivanje određenog broja sati u dane vikenda ili blagdana i slično.
Tako će se novim zakonom definirati kriteriji za dobivanje usluge u određenom broju sati, temeljeni na procjeni individualnih potreba korisnika, vrsti i težini oštećenja, radnom i obiteljskom statusu, a satnica će se kretati od četiri do 16 sati dnevno.
- Trenutno osobni asistenti za četiri sata rada dobivaju 2000 kuna neto, što je 4000 kuna za osam sati rada, a što je za 250 kuna više od minimalne neto plaće za 2022. Donošenjem Zakona, odnosno od 2023., neto plaća osobnih asistenata povećat će se za oko 50 posto - navodi Mirić.
Korisnici za sada ne sudjeluju u sufinanciranju usluge, iako će to morati prema Zakonu o socijalnoj skrbi kad Zakon stupi na snagu i tu Mirić očekuje minimalno sudjelovanje.
Ministarstvo očekuje da će za provedbu Zakona u proračunu biti potrebno osigurati dodatna sredstva jer se očekuje povećanje broja korisnika usluge osobne asistencije uslijed njenog normativnog uređenja. No još ne može dostaviti podatak o procijenjenim sredstvima koja je potrebno osigurati za provedbu ovog zakona.