Zabrinjavajući je trend porasta nasilja nad starijim i nemoćnim osobama u našem društvu, a tu su tendenciju još prije nekoliko godina primjetili u Udruzi žena Vukovar te kreirali aktivnosti i programe koji mogu doprinijeti većoj senzibilizaciji društva za ovaj problem. Od prošle godine sudjeluju u nacionalnoj kampanji osvještavanja društva o nasilju nad starima i nemoćnima, a napravili su i video uradak na ovu temu. U kojim se formama ovo nasilje najčešće pojavljuje doznali smo od koordinatorice Udruge žena Vukovar Mirjane Mizdrak Mišanović.
- Osobe starije životne dobi trebaju pomoć i podršku. Nasilje je najčešće individualno odnosno nad pojedincem, institucionalno te strukturalno. Rastući je trend prisilnih odlazaka u mirovinu. Statistike su nedostupne jer ne postoji posebna kategorija za nasilje nad osobama starije životne dobi. Osim toga, to nasilje se rijetko prijavljuje, jer i u slučaju prijave na postoji alternativa osim smještaja u instituciju, a ako ostane bit će dodatno izložena viktimizaciji. Dakle, tamna brojka je velika. Problem je u stavovima, strahovima, sramu čak i negiranju nasilja ako ga prijave druge osobe – naglasila je Mizdrak Mišanović.
Najčešće žrtve nasilja nad starima i nemoćnima su žene starije od 75 godina, a rizik za nasilje je veći što je veća ovisnost starije osobe o drugoj osobi, posebno kod onih koji boluju od demencije i nisu sposobni samostalno donositi odluke, a kamoli prijaviti nasilje
- Najčešći počinitelji su članovi obitelji, češće muški članovi obitelji odnosno bračni drug, odrasla muška osoba koja živi s majkom ili na teret majke. Neinformiranost o mogućnostima pronalaska pomoći, financijska ovisnost, strah, sram, krivnja, neadekvatne kazne, nepostojanje socijalne podrške i dr., pridonose odluci da se doživljeno nasilje ne prijavi. Važno je kontinuirano raditi na senzibilizaciji građana kako bi osvijestili da niti za jedno nasilje nikada i ni u kojem slučaju nema opravdanja. Naša građanska odgovornost je prijaviti nasilje za koje znamo da se događa. Posebno je važno raditi na izgradnji stavova mladih o neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja bez obzira u kojem obliku ili segmentu društva se ono događalo.O ovom problemu treba otvoreno i javno govoriti – rekla je Mizdrak Mišanović dodavši da se zaštita žrtava treba pomaknuti s deklaratorne na stvarnu i unaprijediti.