NAJNOVIJE
Od 1. siječnja Vukovar na granici Schengenske zone

U organizaciji Mladeži HDZ-a Grada Vukovara u Pastoralnom centru sv. Bone održana je konferencija Ususret Schengenu – najvećem slobodnom prostoru kretanja na svijetu.

(Petak, 02 Prosinac 2022 20:43)
Na stadionu HNK Mitnica otvoren teren s umjetnom travom

a stadionu Hrvatskog nogometnog kluba Mitnica u Vukovaru otvoren je teren s umjetnom travom. Akcija je pokrenuta u suradnji s Hrvatskom nogometnim savezom koji je donirao 100.000,00 kn, grad Vukovar donirao je 500.000,00 kn dok je 300.000,00 kuna prikupljeno donacijama građana iz Hrvatske i iseljeništva. Ukupna vrijednost projekta terena s umjetnom travom je 739.406,25 kn. Ranije se postavljeni reflektori pa je ukupna investicija oko milijun kuna. Na otvorenju se okupilo oko 200 članova kluba, nogometaša i ostalih građana Vukovara.Mitnica otvorenje4 Nakon pozdravnih govora predsjednika kluba Antuna Karaule i gradonačelnika Ivana Penave, teren je blagoslovio i molitvu predvodio vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić. Nakon otkrivanja zida zahvale s imenima donatora, prve su poteze na novo otvorenom terenu odigrali gradonačelnik Penava i vukovarski gvardijan Jagodić.Mitnica otvorenje3

-Na inicijativu uvijek aktivnih članova kluba, prije svega predsjednika Antuna Karaule uvijek su bile neke akcije. Tako je došla i ideja za izgradnjom prvog terena s umjetnom travom na Mitnici. Što nam je ostalo uz tu silnu energiju koju rijetko viđamo i u Hrvatskoj, poglavito u Vukovaru da se samo organiziraju putem donacija osmišljenih akcija da se može "kupiti" kvadratni metar igrališta. Akciju koju je podržala cijela Hrvatska i dijaspora i što nam je ostalo nego zatvoriti tu priču u suradnji s klubom. Hvala svima što su sudjelovali, hvala upravi kluba na inicijativi. Nadam se puno godina da će ovaj teren biti na usluzi novima generacijama, mladim nogometašima, rekreativcima i svima nama – rekao je gradonačelnik Ivan Penava nakon otvorenja terena.- Dobar je osjećaj nakon više od godine dana mukotrpnog rada, traženja, slanja, pisanja, pozivanja. Uspeli smo završiti priču i sada krećemo u neke nove akcije – rekao je predsjednik HNK Mitnice Antun Karaula.Mitnica otvorenje2

Nakon svečanog otvorenja i mini vatrometa prvu su utakmicu odigrali najmlađi članovi HNK Mitnice.Mitnica otvorenje6

(Petak, 02 Prosinac 2022 19:49)
Izvrsnim vukovarskim studentima uručene nagrade od 1250 kn

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava sa suradnicima uručio je nagrade za izvrsnost 31 studentu, a svaki je dobio 1250 kuna. Nagrade su uručene redovnim studentima koji su ostvarili prosjek ocjena od 4.50 do 5.00 u akademskoj godini 2021./2022.

(Petak, 02 Prosinac 2022 15:24)
Povodom Dana grada Osijeka održana svečana sjednica Gradskog vijeća Osijeka

Osijek je i mora biti predvodnik gospodarskog, političkog, kulturnog i svakog drugog razvoja istočne Hrvatske, istaknuto je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Osijeka, kojoj je danas u osječkom HNK povodom Dana grada Osijeka nazočio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, prenosi HINA.

(Petak, 02 Prosinac 2022 14:50)
Grad Vukovar proglašen najboljim gradom u Republici Hrvatskoj

Grad Vukovar proglašen je najboljim gradom u Republici Hrvatskoj u konkurenciji velikih gradova i gradova sjedišta županija u kategoriji „Obrazovanje, mladi, demografija i socijalna politika“.

(Petak, 02 Prosinac 2022 13:52)
Rekord vukovarskog veleučilišta: Svečano promoviran 171 student

U Sportskoj dvorani u Borovu naselju održana je 27. svečana promocija prvostupnika i 6. promocija magistara fizioterapije Veleučilišta „Lavoslav Ružička” Vukovar. Promoviran je 171 student i studentica te je tako ovogodišnja promocija najveća u povijesti veleučilišta.

(Petak, 02 Prosinac 2022 13:16)
U Osijeku pušten u promet najduži most u Hrvatskoj

Svečano je otvorena dionica autoceste A5 na relaciji Osijek-Beli Manastir dužine 25 kilometara.

(Petak, 02 Prosinac 2022 12:46)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 109

Demografi: Hrvatska bi mogla pasti na 3,5 milijuna stanovnika do kraja desetljeća

  • Subota, Sij 15 2022
  • Piše: 
Demografi: Hrvatska bi mogla pasti na 3,5 milijuna stanovnika do kraja desetljeća Foto: Arhiva HRV-a

Demografi Ivo Turk i Ivan Čipin upozorili su kako Hrvatska, prema prvim rezultatima popisa 2021. godine, bilježi najveći pad broja stanovništva u usporedbi s drugim popisnim razdobljima te da bi do kraja desetljeća zemlja mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika, prenosi HINA.

Hrvatska ima 3,89 milijuna stanovnika, što je 9,25 posto manje stanovnika nego 2011. godine, objavio je u petak Državni zavod za statistiku prve rezultate popisa stanovništva 2021. godine.

Demograf Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ističe da je to najveći popisni pad od hrvatskog osamostaljenja, što znači da je Hrvatska u zadnjih 10 godina  gubi stanovništvo najvećim intenzitetom u usporedbi s prijašnjim popisnim razdobljima. 

Iako broj stanovnika Hrvatske cijelo vrijeme pada, popis stanovništva 2011. pokazao je pad stanovnika od 3,4 posto u odnosu na  2001., a popis iz 2001. zabilježio je pad stanovnika od 7,25 posto u odnosu na 1991. godinu. 

- To samo po sebi dovoljno govori o negativnim i lošim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Treba napomenuti da to nije ni najgora stvar, jer treba još vidjeti koja je dobno-spolna struktura stanovništva - ističe Turk.

DZS je u četvrtak objavio tek podatke o broju ukupnog stanovništva po gradovima i županija, a detaljniju statistiku, kao i onu o dobnoj strukturi stanovništva, objavit će kasnije.

No, Turk ističe kako je za očekivati da će podaci o dobnoj strukturi pokazati još veći broj starijih osoba (od 60 i više godina) u odnosu na mlade osobe (19 godina i mlađe), jer je za očekivati da su mladi ti koji su se iselili. 

- Daljnji problem starenja stanovništva imat će negativnu reperkusiju na natalitet - ističe Turk.

Demograf Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su ovakvi rezultati očekivani, a smatra i da bi se trend pada stanovništva mogao i ubrzati. 

- Ako se nastavi ovakav trend, broj stanovnika bi mogao pasti ispod 3,5 milijuna znatno ranije nego što su to prognozirali Eurostat i UN. I to već do kraja ovog desetljeća - kaže Turk.

Smatra da će se postojeći negativan prirodan prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, nastaviti i u narednih 10 godina te da nikako nije realno da se taj trend obrne.

- U zadnje dvije godine rekordno je visok negativni prirodni prirast isključivo zbog znatnog povećanja broja umrlih u pandemiji, dok je broj rođenih ostao više-manje sličan u zadnjih pet godina, prosječno oko 36 tisuća - kaže Čipin. 

Stoga ističe da postoji samo jedan demografski proces na koji se možemo osloniti ako želimo usporiti ili preokrenuti depopulaciju, a to su migracije. 

- Ne trebamo očekivati neki značajniji porast broja rođenih pa čak niti da dostignemo brojku od 40 tisuća rođenih godišnje. Ne možemo smanjiti broj umrlih značajnije ispod 50 tisuća. Ali, na migracije država može utjecati te nositelji političke vlasti trebaju odlučiti na koji način - poručuje.

Dodaje kako bi se prije te odluke trebale napraviti ozbiljne analize, demografske, ekonomske i druge, ali i da niski fertilitet i emigiraciju ne bi trebalo tretirati isključivo kao "problem koji treba riješiti" već kao simptom nekih drugih društvenih problema. 

- Tek kad njih počnemo rješavati onda možemo očekivati i djelomičnu demografsku revitalizaciju - kaže. 

Dodaje i da je Hrvatska na demografskom vrhuncu bila 1990. odnosno 1991. godine te je vrlo teško očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj od 4,78 milijuna stanovnika.

Turk, čiji je znanstveni rad usmjeren na demografiju perifernih dijelova Hrvatske, ističe da je jedan od najvećih problema izumiranje upravo tog, perifernog dijela i ruralnih krajeva Hrvatske. 

Tako navodi da Ličko-senjska županija, primjerice, ima manju gustoću stanovništva od 10 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je pust prostor.

Izumire i Vukovarsko-srijemska županija, a tu bi, smatra Turk, Hrvatska trebala imati snažnu demografsku politiku, koja bi trebala biti strateški postavljena i dugoročna.  

Smatra da perifernim prostorima, za ponovno naseljavanje, trebaju centralne funkcije, jer nitko neće doći živjeti u Liku je je ona lijepa, već ljudi trebaju i raditi.

Potrebna je, ističe, demografska politika koja bi bila nadstranačka i nadvladina, koja bi imala kontinuitet unatoč promjeni stranaka ili vlada na vlasti.  

- Mora se napraviti dugoročni strateški plan, to ne bi trebalo biti obojana stranački ili politički, tu bi struka trebala imati utjecaj - kaže Turk. 

Ističe i da u ovom trenutku, nema brzog recepta za demografski oporavak jer se u demografiji ništa ne može popraviti preko noći. “Kada biste sada išli popravljati stanje, to bi se vidjelo tek za 20 ili 30 godina”, kaže Turk, koji rješenje vidi u povratku mladog iseljenog stanovništva.

Pročitano 272 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija