NAJNOVIJE
U Hrvatskoj 64 novoboljele osobe od koronavirusa

U Hrvatskoj su zabilježena 64 nova slučaja zaraze koronavirusom, a od covida je umrlo 19 osoba, izvijestio je Stožer Civilne zaštite RH.

(Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2022 12:25)
Mladi Vukovarci treći na Sportskim igrama mladih

U Splitu je održana državna završnica malonogometnog turnira Plazma Sportskih igara mladih.

(Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2022 11:52)
Jedna osoba preminula od koronavirusa

Tri su osobe na području Vukovarsko-srijemske županije oboljele od koronavirusa, objavio je Stožer Civline zaštite Vukovarsko-srijemske županije.

(Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2022 11:42)
Automobilom na policijskoga službenika

Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 23-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Prisila prema službenoj osobi.

(Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2022 11:38)
Sletio s ceste s 2,55 g/kg alkohola

U Vinkovačkoj ulici u Županji 67-godišnji vozač osobnog automobila je zbog neprilagođene brzine kretanja izgubio nadzor nad vozilom te nakon zanošenja vozila udario u prometni znak i sletio u odvodni kanal.

(Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2022 11:36)
Debitant pobijedio na Hamburg maratonu

Na Dunavskoj šetnici u Vukovaru održan je 19. vukovarski "Hamburg" maraton. Najbrži je bio Hrvoje Tržić, član Urt "Nexe Team-a".

(Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2022 10:55)
Općina Stari Mikanovci projektom solarne elektrane na Šahovskom domu planira uštedjeti 45.000 kuna

Načelnik općine Stari Mikanovci, Mario Milinković, rekao je kako su uspješno aplicirali na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i time ostvarili pravo na sufinanciranje izgradnje solarne elektrane na objektu dvorane Šahovskog doma. 

(Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2022 10:41)

Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Foto: Arhiva HRV-a

Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio:

- Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana – rekao je Tuđman pa je svojim suradnicima rekao:
- Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države – izjavio je tada prvi hrvatski predsjednik.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate.

Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje.

Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske "Bljesak" (počela 1. svibnja) i "Oluja" (počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom "Bljesak" oslobođena je zapadna Slavonija, a u "Oluji" je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Pročitano 141 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija