NAJNOVIJE
HZMO: Zahtjeve za doplatak za djecu treba podnijeti do 1. ožujka

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pozvao je u srijedu korisnike da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu do 1. ožujka 2022., kako bi bez prekida mogli nastaviti primati doplatak i u ovoj  godini.

- Dohodovni cenzus i dalje iznosi 2.328,20 kuna prosječno mjesečno po članu kućanstva, odnosno 70 posto proračunske osnovice koja za 2022. godinu iznosi 3.326,00 kuna - izvijestili su iz HZMO-a.

Zahtjev za doplatak za djecu podnosi se područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja. 

Također, zahtjev se može podnijeti i usmeno u zapisnik u područnoj službi/uredu HZMO-a, a moguće ga je podnijeti i putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.

Iz HZMO-a ističu da je uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, potrebno za sebe i druge članove kućanstva dostaviti potvrdu poslodavca o svoti naknade koju je isplatio zbog bolovanja na teret sredstava HZZO-a, potvrde centra za socijalnu skrb o ostvarenoj novčanoj naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja te o udomiteljskoj naknadi i potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvu.

Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Hrvatskoj kao i status o redovitom školovanju djece utvrđuje se službenim putem te uz zahtjev nije potrebno prilagati dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini kao ni školske potvrde. Iznimka su potvrde o školovanju djece u inozemstvu.

Sve informacije vezane uz podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 kao i na mrežnim stranicama HZMO-a.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:57)
Poljoprivreda u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana

Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku održana je 47. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana.

Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana. 

- Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda - pojasnila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Župan Osječko-baranjske županije, Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti.

- Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske - rekao je Anušić. 

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene.

- Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova - zaključio je Majdak.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:46)
Online ponude su često povoljne, ali čuvajte se prijevare

U utorak, 25. siječnja, 49-godišnjak iz Andrijaševaca prijavio je policiji prijevaru prilikom kupnje traktora.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:01)
Došao na registraciju vozila iako je obolio od virusa Covid-19

Županjski policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 45-godišnjakom iz Babine Grede zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 45-godišnjak 20. siječnja oko 15,30 sati, unatoč sigurnosnoj mjeri „liječenje u kući“ izrečenoj zbog oboljenja od virusa COVID-19, došao u stanicu za tehnički pregled vozila u Županji te u obližnji ured osiguravajuće kuće kako bi registrirao kombi vozilo, čime je doveo u opasnost od širenja te zarazne bolesti.

Protiv osumnjičenog policija je nadležnom državnom odvjetništvu dostavila kaznenu prijavu.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 15:58)
U Hrvatskoj 11.812 novopozitivnih na koronavirus, preminule 64 osobe

U Hrvatskoj su od posljedica koronavirusa preminule 64 osobe, a tijekom protekla 24 sata potvrđeno je 11.812 novih slučajeva zaraze - izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite. 

Broj aktivnih slučajeva je 66.027. Među aktivnim slučajevima je 1.976 pacijenata na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru 192.

U samoizolaciji je trenutno 42.446 osoba.

Zaključno s 25. siječnjem 2022. utrošeno je 5.061.724 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,44 posto ukupnog stanovništva, odnosno 67,18 posto odraslog stanovništva.

Na dan 25. siječnja 2022. utrošeno je 9.454 doza cjepiva, a od toga 1.113 osoba cijepljeno prvom dozom. 

Zaključno s 25. siječnjem 2022. cijepljeno je 2.290.566 osoba barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.199.638 osoba (2.004.243 osoba s dvije doze i 195.395 osoba sa cjepivom Jannsen), što čini 64,67 posto odraslog stanovništva.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 15:50)
Penava: Došlo mračno doba za Hrvatsku, premijera brine samo ego i rejting

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava osudio je u srijedu privođenje dvojice muškaraca u Zadru zbog statusa na Facebooku o premijeru Andreju Plenkoviću, ustvrdivši da je došlo „mračno doba” za Hrvatsku i da premijera „zanima samo njegov ego i rejting”, javlja Hina.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 13:00)
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja razmatraju mjeru redovitog samotestiranja učenika jednom tjedno

S obzirom na velik broj učenika u samoizolaciji, Ministarstvo znanosti i obrazovanja razrađuje model ukidanja samoizolacije u školama, po kojemu bi kod kuće ostajali samo zaraženi učenici, dok bi ostali išli u školu uz uvjet da kod kuće redovito provede samotestiranje, prenosi HINA.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 12:33)

Tužiteljstvo odbacilo Glavaševu prijavu protiv Fehira

Branimir Glavaš Branimir Glavaš Foto: HRV arhiva

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je kaznenu prijavu koju je Branimir Glavaš podnio protiv nekadašnjeg krunskog svjedoka u slučaju 'selotejp' i 'garaža' Krunoslava Fehira zbog ubojstva Čedomira Vučkovića u Osijeku u kolovozu 1991. godine.

-Nakon razmatranja kaznene prijave i provedenih izvida, uzimajući u obzir sve okolnosti postupanja prijavljene osobe, zaključeno je da su se u njegovim radnjama ostvarili uvjeti za isključenje protupravnosti. Kako je protupravnost jedan od osnovnih preduvjeta postojanja kaznenog djela, kod isključenja protupravnosti nema ni kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, pojasnilo je tužiteljstvo ne navodeći Glavašev, Fehirov i Vučkovićev identitet, a prenosi Hina.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo dodalo je kako su ostali Glavaševi navodi u prijavi neutemeljeni i da ne postoji osnovana sumnja da bi Fehir počinio kazneno djelo.

Suđenje Branimiru Glavašu i ostalim optuženima za ratni zločin u Osijeku 1991. godine formalno je započelo iz početka u srpnju na zagrebačkom Županijskom sudu zbog izmjene sudskog vijeća.

Glavaš, nekadašnji osječko-baranjski župan, osnivač HDZ-a i ratni čelnik sekretarijata za obranu, a kasnije utemeljitelj i saborski zastupnik HDSSB-a od početka odbacuje optužbe za zlostavljanja, mučenja i ubojstva osječkim Srba.

Prethodno suđenje u slučajevima 'garaža' i 'selotejp' zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom siječnju 2020. ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka 2019. prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima.

Presudu po kojoj je Glavaš u BiH odradio kaznu ukinuo Ustavni sud

Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude.

Fehir je tijekom prvog suđenja Glavašu bio krunski svjedok tužiteljstva s obzirom da je u dobi od 16 godina u kolovozu 1991. kao pripadnik tzv. Prištapske bojne, među ostalim, bio svjedokom mučenja Čedomira Vučkovića kojega su tjerali da pije kiselinu iz akumulatora u jednoj od garaža tadašnjeg Sekretarijata za narodnu obranu u centru Osijeka.

Na prethodnom ponovljenom suđenju Fehir više nije imao status krunskog nego običnog svjedoka, a Glavaš njegovo svjedočenje smatra lažnim. Štoviše, upravo njega smatra odgovornim za Vučkovićevo ubojstvo, zbog čega ga je i prijavio, a prijavu je potkrijepio i nalazom sudskomedicinskog vještaka Đorđa Alempijevića iz Beograda, koji je ustvrdio da su za Vučkovića kobni bili hici koje je u njega ispalio Fehir, a ne ispijena kiselina.

Zagrebačko tužiteljstvo je sredinom prošle godine odbacilo Glavaševu prijavu, nakon čega su on i njegovi odvjetnici od nove glavne državne odvjetnice zatražili reviziju odluke. Odbacivanje Glavaševe prijave je ponukalo Fehira da protiv Glavaša podnesu kaznenu prijavu za lažno prijavljivanja kaznenog djela.

Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio je krajem svibnja Glavašu sedam ratnih odlikovanja i čin general-bojnika koje mu je 2010. nakon pravomoćne presude koju je ukinuo Ustavni sud oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

Predsjednik Milanović je pojasnio kako je donošenje odluke o vraćanju državnih odlikovanja tražio sam Glavaš, jer je formalno već pet godina neosuđena osoba. Dodao je da će, bude li Glavaš ponovno pravomoćno osuđen, morati nastaviti ono što je napravio bivši predsjednik Josipović kada je Glavašu oduzeo odlikovanja.

Pročitano 123 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija