Ispiši ovu stranicu

U Hrvatskoj oko 20 posto neoznačenih i necijepljenih pasa

U Hrvatskoj oko 20 posto neoznačenih i necijepljenih pasa Foto: Prijatelji životinja

Povodom Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, koji se obilježava 28. rujna, udruga Prijatelji životinja upozorava da velik broj pasa nikada nije cijepljen, iako je cijepljenje protiv bjesnoće obavezno kao i označavanje mikročipom.

Njihova peticija urodila je plodom i od ove godine psi se više ne moraju cijepiti svakih godinu dana, nego u skladu s uputom proizvođača cjepiva.

- Savjesni skrbnici pasa trebaju sada samo prva dva puta cijepiti psa svake godine, a nakon toga onoliko koliko navode proizvođači cjepiva, koji jamče imunost najmanje dvije, pa i tri godine. Dakle, više ne postoji isprika za skrbnike koji nikada nisu niti odveli psa veterinaru na cijepljenje čineći tako veliku štetu i ljudima i životinjama - navode Prijatelji životinja.

Pritom ističu da je cijepljenje povezano s označavanjem psa mikročipom jer je svaki nemikročipirani pas ujedno i necijepljen protiv bjesnoće.

Naime, Zakonom o zaštiti životinja iz 2017. godine propisano je da gradovi i općine moraju organizirati i provesti kontrolu mikročipiranja pasa na svojem području, odnosno obići sva kućanstva i provjeriti jesu li svi psi označeni mikročipom.

- Prema dostupnim podacima Mreže za zaštitu životinja, čiji rad koordiniramo, 44 % jedinica lokalne samouprave još uvijek nije provelo kontrolu mikročipiranja pasa, koja je preduvjet za kontrolu cijepljenja skrbničkih pasa. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj još uvijek i do 20 posto neoznačenih i necijepljenih pasa, što je poražavajuće - upozorili su. 

Dodaju da se godinama zalažu da veterinari, veterinarska inspekcija, komunalni redari i lokalne zajednice provode sustavnu kontrolu cijepljenja i mikročipiranja pasa koja bi obuhvatila sve pse u Hrvatskoj.

- Nažalost, u praksi takva kontrola izostaje. Jedan dio građana potpuno izbjegava cijepljenje i mikročipiranje pasa, i upravo je njihova neodgovornost i kršenje zakona uzrok porasta broja napuštenih životinja. Stoga smatramo i da se mikročipiranje štenaca ne bi trebalo vezati uz prvo cijepljenje protiv bjesnoće kada navrše 90 dana, kao što je to sada, već apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da učini daljnji pozitivni korak i propiše da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 45 dana od dana rođenja, dakle, prije prvog cijepljenja - predložili su Prijatelji životinja.

Tvrde da nije problem samo sa skrbničkim psima, već u Hrvatskoj nema obaveze sustavne kontrole ni lovačkih pasa, iako je to vrlo opasno s obzirom na to da ti psi mogu lako doći u izravan doticaj s divljim životinjama. Ne vrši se provjera svih pasa koji odlaze u lovišta i često lovci na jednog mikročipiranog i cijepljenog psa imaju još jednog ili više njih koji nisu u evidenciji niti zaštićeni protiv bjesnoće.

Neprovođenje kontrole mikročipiranosti i procijepljenosti pasa od strane komunalnih redara i veterinarskih inspektora ne samo da ugrožava cijelu zajednicu već i izravno utječe na priljev novih napuštenih životinja, svakodnevnu patnju pasa i mačaka i veliko opterećenje za lokalne zajednice, udruge za zaštitu životinja i pojedince koji ih nastoje zbrinuti i udomiti.

Pročitano 450 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI