JNA je zarobljene prebacila na teritorij Srbije gdje je bilo formirano nekoliko logora za ratne zarobljenike s teritorija Hrvatske. Prema istraživanju Fonda za humanitarno pravo, najveći logor formiran u Srbiji nalazio se u Kazneno-popravnom domu Sremska Mitrovica. Pored ovog logora postojali su i logori u banatskim selima Begejci i Stajićevo, zatim u vojarni JNA u Aleksincu i Kazneno-popravnom domu u Nišu. U Srbiji su postojali i manji prolazni logori i centri u kojima su zatočenici boravili nekoliko dana, da bi zatim bili prebačeni u neke od većih logora.
Zarobljeni civili i borci su u logorima provodili od par dana do devet mjeseci. Kroz logore je prošlo oko 7.000, a u njima je duže zadržano oko 3.500 ljudi.
Sve do kolovoza 1992. godine, kada je razmijenjena posljednja grupa zarobljenih, zatočenici su bili izloženi torturi, nečovječnom postupanju, seksualnom nasilju, ponižavanju i izgladnjivanju. Najmanje 14 logoraša je umrlo od posljedica zlostavljanja ili zbog nepružanja adekvatne medicinske pomoći.
U dosjeu su predstavljeni dokazi koji ukazuju na odgovornost pripadnika Uprave bezbednosti Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu i JNA, kao i pripadnika teritorijalne obrane i milicije SAO Slavonija Baranja i Zapadni Srem, za kaznena djela koja su počinjena nad zarobljenim i zatočenim Hrvatima s područja istočne Slavonije tijekom njihovog boravka u logorima u Srbiji", stoji u prioćenju Fonda za humanitarno pravo kojega potpisuje Časlav Ninković, koordinator ureda FHP.
