U Gradskom muzeju Vukovar završena je dvodnevna konferencija „Neispričane priče: mladi o suočavanju s prošlošću“ koju su organizirali Njemačka zaklada Friedrich Ebert i Europski dom Vukovar u suradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava. Konferencija je bila namijenjena mladima, njihovom pogledu na bližu prošlost te na njihovu ulogu u društvu. Tijekom konferencije razgovaralo se kako mladi vide noviju povijest, koji su im zajednički narativi te je otvorena javna rasprava. Uz interaktivne metode rada mladi su mijenjajući prostore i teme imali priliku vidjeti grad, sresti se s građanima Vukovara te osjetiti djelić života u Vukovaru.
Putem javne rasprave „Mladi i svijest o povijesti“ otvoren je prostor za dijalog mladih iz Republike Hrvatske, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine gdje se moglo čuti kako mladi nemaju mogućnosti objektivno sagledati povijesne činjenice i tako kreirati svoje stavove. Stoga se javlja potreba za upoznavanjem s više različitih narativa povijesti. Javna diskusija sastavni je dio konferencije iz ciklusa Vukovarskih konferencija (podržane od Zaklade Friedrich Ebert) te programa Društveni kapital u zajednici (podržanog od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva)
– Zaključci mladih su da je vrlo važno mijenjati obrazovne politike u svim državama regije kako bi obrazovanje prošlosti nosilo neku vrstu vrijednosti koji se tiču ljudskih prava, stvaranja povjerenja, kreiranja društva povjerenja i efektivnog suočavanja s prošlošću. Mladi više ne žele da je prošlost ono što nas razdvaja, da postoje bilo kakve barijere u vidu suradnje mladih na ovim prostorima. Oni žele da zajedno rade, da surađuju, da se upoznaju, da mogu putovati i to je nekakva ideja koja stoji iza svega – rekao je Nikola Puharić programski direktor Inicijativa mladih za ljudska prava.
-Uvijek je zadovoljstvo raditi s mladima a posebno s mladima koji imaju svoju viziju, koji imaju svoje želje, koji jednostavno afirmativno razmišljaju i koji pozitivno razmišljaju kako bi doprinijeli ne samo svom osobnom razvitku nego i razvitku lokalne zajednice. Ovi mladi ljudi ne razmišljaju samo u kontekstu poboljšanja uvjeta življenja u svojoj lokalnoj zajednici nego doista žele sudjelovati na široj regionalnoj zajednici.
Jedan od zaključaka je da i dalje treba raditi na razvijanju dijaloga, da treba čuti drugu generaciju mladih. I kako često mladi kažu, oni nisu budućnost, oni su sadašnjost tako da ih treba aktivno uključiti u djelovanje i rad jer su puni ideja, puni su entuzijazma i svakako da treba spojiti međugeneracijski ideje i onda to uvijek urodi pozitivnim napretkom u zajednici – rekla je Dijana Antunović Lazić Izvršna direktorica Europskog doma Vukovar.
