NAJNOVIJE
Izbori protekli mirno

U Hrvatskoj su u 19 sati zatvorena birališta na kojima su danas hrvatski birači po treći put birali svoje zastupnike u Europski parlament, a kojih su 12 od 396 kandidata izabrali znat će se iza 23 sata, javlja HINA. 

(Nedjelja, 26 Svibanj 2019 20:33)
Izbor za EU parlament: 396 kandidata za 12 zastupnika Hrvatske

Izbor za EU parlament: 396 kandidata za 12 zastupnika Hrvatske

Hrvatska danas bira 12 zastupnika u Europski parlament na madat od pet godina. Biračka mjesta u Hrvatskoj otvorena su u u 7 sati, glasuje se do 19 sati.  Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je birače da iskoriste svoje pravo i izađu na izbore, prenosi HINA.
-Pozivam birače da izađu na izbore, kandidata je 396, imaju široku lepezu izbora osoba, ako već nisu odlučili za koju će listu glasovati - poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

 U Hrvatskoj se  može glasovati na 6360 redovnih mjesta, a njima treba dodati i 70 posebnih, na kojima glasuju birači na službi u Oružanim snagama, ustanovama socijalne skrbi, zatvorenici, pomorci.   Glasuje se na listićima sa 33 liste i 396 kandidata, birač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste, a preferira li pojedinog kandidata na njoj, zaokružuje i redni broj ispred njegova imena i prezimena.  Glasuje se na biračkim mjestima prema adresi prebivališta.  Birač koji se u nedjelju zatekne izvan svog prebivališta ili u inozemstvu također će moći  glasovati, ali pod uvjetom da je do 15. svibnja za to podnio zahtjev nadležnom tijelu državne uprave. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), 5260 birača s prebivalištem u Hrvatskoj podnijelo je zahtjev za glasovanje inozemstvu, a njih 6307 za glasovanje u nekom drugom mjestu u Hrvatskoj. 

Glasovanje bez važeće osobne iskaznice
Građane koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i nisu upisani u izvatke iz popisa birača dostavljene na biračka mjesta, Ministarstvo uprave upućuje da mogu  glasovati uz predočenje potvrde za glasovanje. Potvrde danas izdaju uredi državne uprave u županijama i zagrebački Gradski ured za opću upravu,ističe Ministarstvo koje je na svojim stranicama objavilo popis ureda nadležnih za izdavanje potvrda s adresama i brojevima telefona.

Osim u Hrvatskoj, 12 hrvatskih zastupnika bira se u još 46 država na 119 biračkih mjesta, prva su otvorena u Australiji, u subotu u 23 sata po hrvatskom vremenu.  Pravo glasa na današnjim izborima ima 3 milijuna 832 tisuće birača, s prebivalištem u Hrvatskoj ih je oko tri milijuna 677 tisuća, bez prebivališta u Hrvatskoj (dijaspora) aktivno se registriralo 154 tisuće birača, najviše u BiH. Hrvatska, koja s biračkim mjestima u inozemstvu, čini jednu izbornu jedinicu, zastupnike u EP bira proporcionalnim sustavom uz mogućnost preferencijalnog glasovanja, no preferirani glasovi vrijede samo ako odabrani kandidat dobije najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista.

Izbore provodi oko 70 tisuća osoba, za promatranje ih se prijavilo 4.720, odnosno za toliko su DIP i niža izborna povjerenstva izdali dozvole, koliki će im biti konačan broj tek će se vidjeti. Naime, Zakon o izborima za EP dopušta političkoj stranci i nositelju nezavisne liste, koji sudjeluju na izborima, da sami odrede promatrača i izdaju mu suglasnost da u njihovo ime promatra izbore. 

Imena 12 hrvatskih zastupnika koji će ići u Bruxelles znat će se u nedjelju iza 23 sata.
Je li na izbore izašlo više ili manje birača nego prije pet godina, DIP će objaviti danas u dva navrata, u podne i u 17 sati.

(Nedjelja, 26 Svibanj 2019 08:31)
Obilježen Dan Rusina Republike Hrvatske

U organizaciji Vijeća rusinske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije, u dvorcu Eltz u Vukovaru održana je središnja proslava Dana Rusina Republike Hrvatske.

(Subota, 25 Svibanj 2019 21:00)
Održana 1. Vrtićijada

Na Športsko rekreacijskom centru Lijeva Bara u Vukovaru održana je prva Vrtićijada na kojoj su sudjelovali polaznici Vukovarske škole sporta, odnosno djeca Dječjeg vrtića Vukovar I.

(Subota, 25 Svibanj 2019 14:15)
U Vukovaru obilježena 28. obljetnica formiranja Oružanih snaga RH

U povodu 28. obljetnice formiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske te Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske, na parkiralištu hotela Dunav održan je tehničko-taktički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme Hrvatske vojske koji je pobudio interes brojnih građana.

Po riječima zapovjednika Taktičko-tehničkog zbora natporučnika  Josipa Prkačina, izložili su tehniku postrojbi Gardijske oklopno mehanizirane brigade i to opremu Vojno-obavještajne satnije, Logističke satnije i Satnije veze, Zapovjedne satnije, Inženjerijske bojne kao i i Bojne PZO-a.

Među izloženom opremom i tehnikom, građani su pokazali interes za vozilo BOV 3 namijenjeno borbi protiv letjelica kao i izvidnička vozila MAX PRO i MTV koje koriste vojno-obavještajne postrojbe, a od naoružanja nekoliko vrsta snajpera kao i automatskih puški od kojih se neke proizvode i u Hrvatskoj.

Natporučnik Prkačin podsjetio je da je jedna satnija Inženjerijske bojne prebačena u studenom 2017. godine u Vukovar u Vojarnu 204. brigade čime se Hrvatska vojska vratila u Vukovar.

(Subota, 25 Svibanj 2019 11:15)
Arhivisti na skupu u Iloku

U Gradskome muzeju Ilok održava se trodnevni prvi u nizu seminara vezanih uz javne aktivnosti arhiva i drugih ustanova koja se bave prikupljanjem i istraživanjem arhivskoga gradiva.

(Petak, 24 Svibanj 2019 17:09)
Svečano otvoreno novo izgrađeno pristanište Marina

U Vukovaru je svečano otvoreno novoizgrađeno Komunalno pristanište Marina.

(Petak, 24 Svibanj 2019 15:06)

Obilježena 28.godišnjica mučki ubijenih 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu

Polaganjem vijenaca odana počast ubijenim hrvatskim policajcima Polaganjem vijenaca odana počast ubijenim hrvatskim policajcima Foto: Marija Molnar

Polaganjem vijenaca i odavanjem počasti kod spomen obilježja u središtu Borova obilježena je 28.obljetnica stradanja dvanaestorice pripadnika vinkovačke specijalne policije koje su pobunjeni hrvatski Srbi u ovom mjestu mučki ubili u zasjedi 2.svibnja 1991. godine, a potom masakrirali.

U Borovo su redarstvenici došli izbaviti dvojicu svojih kolega koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2.svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Ubijeni su Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.).

Obilježavanje je započelo mimohodom Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata "Krpelj" Vinkovci od ulaza u Borovo do spomen-obilježja. Događaju je uz obitelji ubijenih redarstvenika nazočila predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Marijana Balić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, umirovljeni general Mladen Markač, župan vukovarsko-srijemski Božo Galić, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić, predstavnici braniteljskih udruga, brojni predstavnici javnog i političkog života i dr.

Obraćajući se nazočnima, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako nije zadovoljna onime što su dosad nadležna državna tijela učinila da se istraže zločini nad redarstvenicima, ali i brojnim drugim Hrvatima kao i da se krivci otkriju i privedu pravdi.

PITANJE NESTALIH TEMELJ DALJNJEG DIJALOGA SA SRBIJOM

- Bio je to prvi masovni zločin nad Hrvatima u Domovinskom ratu pod zaštitom tadašnje tzv. JNA i na žalost nastavak politike zlodjela nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom započet ničim izazvanom oružanom pobunom u kolovozu 1990. godine uz znanje i zaštitu tadašnje JNA i potporu većine ondašnjeg srbijanskog političkog vrha. Prošlo je 28 godina od ovoga zločina, ali rane su nam teške i bolne, a najbolnije od svega je to što za taj zločin nitko nije odgovarao pred sudom. Zbog toga ne možemo kriviti nikoga, za taj propust odgovorni smo sami. Od pravde ne smijemo odustati Očekujem stoga od državnog odvjetništva da bez obzira na protjek vremena u suradnji s drugim državnim tijelima učini sve u skladu sa svojim ndaležnostima kako bi krivci za zločine bili otkriveni i stali pred lice pravde, uključujući i odgovorne pripadnike bivše JNA. To je test ozbiljnosti naše države - poručila je Grabar Kitarović. Dodala je i kako se treba okrenuti budućnosti.

- Ne želimo živjeti u prošlosti, produbljivati podjele i prošlošću opterećivati mlade, naprotiv, želimo zatvoriti najteža pitanja iz prošlosti i okrenuti se budućnosti – rekla je Grabar Kitarović i pozvala mlade da gledaju naprijed i zajedno rade na poboljšanju hrvatsko-srpskih odnosa. Istaknula je pri tome i trajnu otvorenost Hrvatske u nastavku dijaloga sa Srbijom radi rješavanja otvorenih pitanja od kojih je pitanje nestalih temelj tog daljnjeg dijaloga.

Predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata "Krpelj" Vinkovci, saborski zastupnik Stevo Culej, u svom je obraćanju nazočnima pozvao na dijalog.

- Organizirajmo jedan okrugli stol na temu Borova za koji ćemo postaviti sve one koji su vodili istrage, svjedoke, na kojemu ćemo govoriti o onima koji su željeli progovoriti o zločinima, kao i o nama koji smo u ovih 28 godina došli do određenih spoznaja, a sve kako bismo ovu stranicu povijesti zatvorili na pozitivan način i ovo sjeme zla koje je posijano stotinama godina unaprijed zauvjek zatrli da nikada ne nikne našoj djeci - poručio je Culej.

OD PROŠLE GODINE 38 KAZNENIH PRIJAVA ZA RATNE ZLOČINE

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved pak istaknuo je kako zločin u Borovu predstavlja zločin bez presedana. - Napad na naše policajce, legalne predstavnike vlasti Republike Hrvatske koji su počinili pobunjeni Srbi potpomognuti bivšom JNA, opomena je svima nama da se nikada ne smijemo opustiti i uvijek biti odgovorni, da gradimo svoju zemlju na načelima pravednosti i žrtvu nikada ne zaboravimo" – rekao je Medved.

Tijekom prošle godine, hrvatska je policija podigla 33 kaznene prijave za ratne zločine, istaknuo je u Borovu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, upitan dokle su stigle istrage državnoga tima za ratne zločine.

- Početkom 2018. godine, glavni ravnatelj policije formirao je posebnu radnu skupinu koja se bavi istragama ratnih zločina i koja ima zadaću prikupiti sve dokumente uključujući i one iz arhiva Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine. U tom razdoblju značajno je podignut broj kaznenih prijava za ratne zločine, pa je tako prošle godine hrvatska policija podigla 33 prijave, a ove godine do sada već pet – naglasio je Božinović, dodavši kako su rezultati rada toga tima više nego vidljivi.

Pročitano 128 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija