Ovo predavanje imalo je za cilj osvještavanje javnosti o važnosti medijske pismenosti, osnaživanje građana, a posebice djece i mladih, naglasio je izvanredni profesor na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti, dr. sc. Igor Kanižaj:
-Mislim da je svima nama potrebna medijska pismenost da se lakše snađemo u ovome svijetu informacija i dezinformacija, da znamo kako sačuvati našu privatnost, da promislimo dva puta prije nego što neku informaciju podijelimo, da razmislimo načinu kako se predstavljamo u javnosti i putem društvenih mreža, ali i kroz druge kanale i kroz druge medije, rekao je Kanižaj, te naglasio kako su to ključne teme o kojima se premalo govori u našem obrazovanju.
Prema mišljenju Kanižaja najveći problem je što danas previše vremena posvećujemo samo prolazeći kroz medijski sadržaj, kroz virtualni sadržaj a ne biramo sadržaj koji nam je u tome trenutku potreban.
-Izuzetno je važno jer često u virtualnome svijetu izražavamo one osjećaje i stavove o kojima ne govorimo privatno nego ih čuvamo samo za sebe i zato je mladima potrebno o tome govoriti obzirom kako se danas mladi predstavljaju u tome prostoru, ali ne samo mladi nego i odrasli, naglasio je. Kanižaj je koautor je UNESCOVE Pariške deklaracije o medijskoj i informacijskoj pismenosti u digitalno doba iz 2014. godine. Govoreći o Hrvatskoj u odnosu na ostale europske zemlje kada je medijska pismenost u pitanju, Kanižaj tvrdi kako smo u nekim stvarima dosta dobri obzirom koliko su organizacije civilnoga društva napravile i potaknule brojne radionice i predavanja na ovu temu.
- Ovo što mi radimo unazad deset godina, neke države rade već sto godina, rekao je Kanižaj i dodao da su u medijskoj pismenosti vodeće skandinavske zemlje, a najdalje otišla Švedska jer se o toj temi govori već u vrtićkoj dobi.
Skup je pozdravila ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar koja je naglasila važnost medijske pismenosti o kojoj bi bilo potrebno više govoriti djeci i mladima u školama.
-Kako što znamo mladi sve više svoga vremena provode u virtualnome svijetu, a prema provedenim istraživanjima vidljivo je kako su zabrinuti za sebe i svoju privatnost, ali i da su izloženi raznim uznemiravajućim porukama, jer osim što komuniciraju između sebe često komuniciraju i s osobama koje uopće nikada nisu sreli u stvarnome životu. U educiranju djece i mladih o ovome problemu, ključnu ulogu bi trebao odigrati obrazovni sustav, mišljenja je Miškić.
U okviru 2. dana medijske pismenosti organizirano je 180 raznih događanja u 60 hrvatskih gradova i mjesta, koja imaju za cilj edukaciju građana o ovoj temi. 2. Dani medijske pismenosti koji se održavaju od 8. do 12 travnja organizirali su Agencija za elektroničke medije i UNICEF a pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja i Ministarstva kulture.
