NAJNOVIJE
U Adici obilježen Dan zajedništva, ponosa i sreće

U organizaciji Turističke zajednice grada Vukovara i u suradnji s Gradom Vukovarom, u park-šumi Adica obilježen je Dan zajedništva, ponosa i sreće.

(Srijeda, 17 Srpanj 2019 12:13)
Odbačena kaznena prijava protiv ministrice Gabrijele Žalac

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, koja je 9. ožujka  ove godine u Vinkovcima osobnim automobilom naletjela na djevojčicu teško je ozlijedivši, nije kazneno odgovorna za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu ili eventualno neko drugo kazneno djelo za koje se progoni poduzima po službenoj dužnosti, izvijestilo je Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima.

Po primitku obavijesti Postaje prometne policije Vinkovci o prometnoj nesreći koja se dogodila 9. ožujka 2019. u Vinkovcima u Ulici Ćirila i Metoda kod kbr. 42A, a u kojoj je ozlijeđeno dijete, Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je provelo izvide, da bi potom 18. ožujka 2019. zaprimilo i kaznenu prijavu jedne političke stranke. Na temelju tako prikupljenih podataka, državno odvjetništvo je provelo i istraživanje, tijekom kojeg je pribavljena relevantna medicinska dokumentacija, karton vozača službene evidencije Policijske uprave vukovarsko-srijemske, a provedene su i dokazne radnje ispitivanja svjedoka i osumnjičenice, kao i dokazna radnja kombiniranog sudsko-medicinskog i prometnog vještačenja, navodi se u izvješću.

Dodaje se kako iz rezultata svih izvida i provedenog istraživanja te prikupljenih dokaza i podataka, “proizlazi da ne postoji osnovana sumnja da je 40-godišnja hrvatska državljanka svojom vožnjom prekršila odredbe čl. 51. st. 1. ni čl. 38. st. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao niti da je kršenje odredbe čl. 196. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u uzročno-posljedičnoj vezi s nastupjelom posljedicom”.

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je stoga 10. srpnja donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave podnesene protiv ministrice Gabrijele Žalac.

(Srijeda, 17 Srpanj 2019 08:52)
Župan Galić obišao radilišta lokalnih cesta

Župan Božo Galić obišao je u pratnji ravnatelja Uprave za ceste Vukovarsko-srijemske županije Željka Galića i suradnika, radilišta na lokalnoj cesti Prkovci-Babina Greda koja je u izgradnji te na dionici županijske ceste kroz naselje Cerna, koja je u rekonstrukciji, javljaju iz Vukovarsko-srijemske županije.

(Utorak, 16 Srpanj 2019 15:58)
Obnovljen odvojak Ulice Vlahe Bukovca

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava  obišao je sa suradnicima sanirani odvojak  Ulice Vlahe Bukovca na Sajmištu.

Radovi su obuhvatili izgradnju ceste i pješačke staze s kompletnom novom kolničkom konstrukcijom, uređenjem temeljnog tla, izradom nosivog sloja od mehanički stabiliziranog drobljenog kamenog materijala, nosivim i habajućim slojevima asfalta, novim zatvorenim sustavom oborinske odvodnje te novom vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Izgrađena je i nova javna rasvjeta.

-Veliki su pomaci u uređenju glavnih prometnih pravaca na području grada, ali s osobitim zadovoljstvom mogu reći da radove počinjemo i na Sajmištu koje doista ima najlošiju infrastrukturu, poglavito ceste. Ovaj smo odvojak obnovili na zahtjev građana ovog dijela grada i Župnog ureda Župe Kraljice mučenika. Nadamo se da će uskoro i sve okolne ulice ovako izgledati – rekao je gradonačelnik Penava.

Pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Dražen Čulig naglasio je kako je sanacija ovoga odvojka početak obnove Sajmišta.
-Ovo je prvi korak uređenja ulica Vlahe Bukovca i Islandske, odnosno naselja koje je izrazito stradalo tijekom ratnih događanja. Do sada te ulice nismo obnavljali jer smo čekali da prođe magistralni cjevovod pitke vode i odvodnje. Čekali smo da se postave podzemne instalacije pa tijekom ove ili početkom iduće godine počinjemo s malo većim i sveobuhvatnim projektima na ovome području – rekao je Čulig.

Stanovnik ulice Marko Čeprnja rekao je kako je obnova ove ulice podigla kvalitetu života građanima naselja jer je vrlo prometna budući je pokraj Župa Kraljice mučenika.
-Ulica je bila vrlo uništena tijekom Domovinskoga rata i njena je obnova veliki doprinos cijelome ovome području. Prekrasna je sada – rekao je Čeprnja.

Ukupna površina uređene ceste iznosi 340 m2, a radove u vrijednosti 550.000 kuna s PDV-om izvela je gradska tvrtka Komunalac na temelju Ugovora o održavanju nerazvrstanih cesta za 2019. godinu.

(Utorak, 16 Srpanj 2019 11:17)
Obilježena 6. obljetnica djelovanja Centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 16. srpnja  obilježava 6. godinu svog djelovanja. Centar  je  utemeljen 16. srpnja 2013. godine kao projekt Udruge za potporu žrtvama i svjedocima, a  nastao  je u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) čime je Republika Hrvatska postala 5. europska zemlja koja je uvela besplatan europski standardizirani broj za pružanje podrške žrtvama i svjedocima - 116 006 broj.

Važnost i djelokrug Nacionalnog pozivnog centra očituju se u pružanju potpore žrtvama i svjedocima kao i članovima njihovih obitelji koja uključuje informiranje o pravima, pružanje emocionalne potpore, upućivanje na relevantne institucije i organizacije civilnog društva, pružanje praktičnih informacija te informiranje o ostvarivanju prava na novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela.

(Utorak, 16 Srpanj 2019 11:16)
Hrvatski sabor usvojio prijedlog Zakona o nestalim osobama u Domovinskome ratu

Hrvatski sabor jednoglasno je usvojio konačan prijedlog Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Po prvi puta ovim Zakonom u RH uređena su  nematerijalna prava nestalih u Domovinskome ratu i  njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih članova te postupak njihovoga traženja.

-Temeljni cilj svih aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja i drugih tijela uključenih u traženje nestalih osoba jest rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu, a donošenje ovog Zakona veliki je iskorak u navedenom cilju. Podsjećamo kako Republika Hrvatska, putem Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, još uvijek traga za 1.892 neriješena slučaja iz Domovinskoga rata, pri čemu se 1.481 osoba vodi nestalima, dok je 411 zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba.- navode u Ministarstvu branitelja.

Zakonom o osobama nestalim u Domovinskome ratu štite se, unaprjeđuju i promiču prava i interesi osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih obitelji te uređuje postupak, nadležnost, vođenje evidencija i ostalo u svezi traženja, ekshumacije i identifikacije osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.

Ovim Zakonom je dan 30. kolovoza proglašen Danom sjećanja na nestale osobe.

(Utorak, 16 Srpanj 2019 11:10)
Postojeći zakoni moraju se poštivati

Povodom odluke Ustavnog suda RH o primjeni zakona o pravima nacionalnih manjina u gradu Vukovaru GO SDP Vukovar oglasio se priopćenjem.

(Utorak, 16 Srpanj 2019 11:03)

Održana vukovarska promocija filma "Glavu dole ruke na leđa"

Vukovarska premijera ispunila je dvoranu Hrvatskoga doma Vukovarska premijera ispunila je dvoranu Hrvatskoga doma Foto: R. Rac

U punoj dvorani Hrvatskoga doma Vukovar održana je vukovarska premijera dokumentarno -igranoga filma "Glavu dole ruke na leđa" za čiju je režiju, scenarij i produkciju zaslužan hrvatski branitelj Stipe Majić Pipe. 

Film je to koji prikazuje dramatične trenutke zarobljavanja i odvođenja vukovarskih branitelja i civila u srpske koncentracijske logore. Riječ je o jednoj priči koja prati 7000 ljudi i 269 dana provedenih u logorima.

- Film obrađuje događanja u Vukovaru za vrijeme Domovinskoga rata s naglaskom na samu okupaciju grada, predaju i odvođenje hrvatskih branitelja i civila u srpske koncentracijske logore uz prikaze mučenja i tortura koje su ti ljudi prolazili - rekao je Majić, dodajući kako je riječ o dokumentarno - igranom filmu, budući da su u njegovoj izradi korištene autentične snimke stranih televizijskih kuća poput britanskoga ITN-a, ali i regionalni medija poput Televizije Beograd, Televizije Novi Sad, te domaćega HRT-a. Pojasnio je kako su igrane scene filma snimili na zamjenskim lokacijama, budući da scene iz logora i srpskih kazamata nisu snimali u Srbiji, nego u Hrvatskoj, poput zatvora u Lepoglavi i ekonomskih dobara u blizini, a koji su, po njegovim riječima odlično dočarali ambijent Stajićeva ili Sremske Mitrovice.

03 PIPE
Uvodni pozdrav Stipe Majića Pipe

Govoreći o radnji filma Majić je pojasnio kako nakon posljednjih proboja, oni koji su preostali u gradu zatiču se raspoređeni na nekoliko točaka. Do samoga kraja situacija se iz dana u dan rapidno mijenja - neki započinju dogovore o predaji, dok drugi ne odustaju od borbe.

- Tri su punkta borbe na kojima se paralelno odvijaju predaje, Borovo naselje, Mitnica i Sajmište. Isprepleteno se prate te tri frakcije branitelja i njihovo zarobljavanje. Putem iskaza samih branitelja film prati posljednje dane borbe sve do predaje uvjetovane ubijanjem civila. Prati njihovo putovanje od zarobljavanja do razmještanja po logorima - kaže je Majić, dodajući kako su neke hrvatske branitelje i civile odveli u zatvor u Sremskoj Mitrovici, neke su odveli na stočarsku farmu Stajićevo, kasnije neki, pak, završavaju u zatvoru u Nišu, a ono što je zajedničko na svim tim mjestima su nesretne sudbine tih ljudi.

Prošlost koja se ne zaboravlja

Film je prije Vukovara premjerno prikazan u Zagrebu gdje ga pogledalo oko 600 gledatelja, rekao je novinarima Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, koji je i sam akter u filmu, te priča o njegovom devetomjesečnom zatočeništvu u logorima u Stajićevu, Sremskoj Mitrovici i Beogradu.

02 GLEDALISTE

- U filmu "Glavu dole ruke na leđa" detaljno su predočeni svakodnevni životi zarobljenika u srpskim koncentracijskim logorima, odnosno mjestima gdje su brojni hrvatski branitelji i civili proživjeli najgore trenutke svojih života. Branitelji se u filmu prisjećaju svih maltretiranja, batinanja, pljačkanja, silovanja, ubijanja i kako su u tim trenucima uopće uspijevali održavati nadu u eventualni spas - kaže Josić, dodajući kako svim bivšim logorašima zasigurno nije bilo lako progovarati o svemu, međutim, kako kaže to su stvari s kojima oni žive svaki dan, tako da rad na filmu nije povratak u prošlost, jer stvari i mućenja koja su proživjeli hrvatski branitelji u srpskim koncentracijskim logorima neće se moći zaboraviti za niti još 50 života.

Nema ozbiljnoga filma koji se bavi novijom hrvatskom poviješću

Majić nam je rekao kako je budžet izrade filma bio vrlo oskudan i u većem dijelu je njegova izrada financirana privatnim sredstvima. Kako je ispričao, slali su brojne upite i e-mailove, međutim nikakvih odgovora nije bilo.

Tomislav Josić pak drži da je tomu tako jer nadležne u državi za to nije briga.

04 GLEDALISTE 2

- Isti je slučaj i s imenima i prezimenima osoba koje se pojavljuju u filmu ali na protivničkoj strani. Nisu to državnim institucijama i pravosuđu nepoznata imena i prezimena, mi u filmu po tome pitanju ne donosimo ništa novo, samo je pitanje zanima li to naše pravosuđe i državne institucije ili ne? Osobno mislim da to nikoga ne zanima - rekao je Josić.

Vukovarska premijer filma "Glavu dole ruke na leđa" okupila je veliki broj gledatelja, hrvatskih branitelja, bivših logoraša, ali i pripadnika društveno-političkoga života grada na Dunavu. Tako je na premijeru filma došao i prvi zamjenik vukovarsko-srijemskoga župana Damir Barna, zamjenik gradonačelnika Vukovara Marijan Pavliček, poneki gradski vijećnici u Gradskom vijeću Vukovara, kao i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

- Zahvaljujem se autorima na trudu i radu. Ono što mi je žao je to što se ovakvi pokušaji snimanja filmova ovakve tematike uglavnom svode na osobne inicijative. Vrlo je malo ustanova i institucija koje bi se time trebale baviti. Ne sjećam se da je neka relevantna institucija, Akademija ili neka od nacionalnih televizija izdvojila određena sredstva i napravila jedno kvalitetno filmsko ostvarenje - rekao je Penava, koji je naglasio kako to sve posebno sekira, ako se primjerice zna koliko je novaca, napora i sredstva ulagala bivša država kako ni se ekranizirali filmovi poput Bitke na Neretvi, za koju su čak angažirani hollywoodski glumci Orson Welles i Yul Brynner, a sve s ciljem širenja ideje i pričanja priče iz prošlosti.

Penava je konstatirao kako je to, nažalost, u modernoj hrvatskoj državi u potpunosti izostalo, posebice kada je Vukovar u pitanju.

Dokumentarno-igrani film "Glavu dole ruke na leđa" nastao je nakon dokumentarnog filma i serijala od četiri epizode "Srce Vukovara" o vukovarskoj ratnoj bolnici, a nastao je u suradnji Udruge Hrvatskih branitelja Trpinjske ceste i Amico studio d.o.o.. 

Pročitano 401 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija