NAJNOVIJE
Penava: Ovo je teška tema, ali makar će dvije obitelji pronaći određeni mir

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava komentirao je pronalazak dva posmrtna ostatka u Negoslavcima, a koji potječu najvjerojatnije iz vremena Domovinskoga rata.

(Četvrtak, 14 Studeni 2019 16:46)
U Negoslavcima pronađena dva posmrtna ostatka, prema preliminarnim nalazima potječu iz razdoblja Domovinskoga rata

Provedbom terenskih istraživanja na pravoslavnom groblju u Negoslavcima pronađeni su posmrtni ostaci dvije osobe, koji prema preliminarnim nalazima potječu iz razdoblja Domovinskoga rata, potvrđeno je na službenim stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja.

(Četvrtak, 14 Studeni 2019 15:23)
Novi blagdan, 18. studenoga Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je Hrvatski sabor, a prenosi Hina.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( 'za' 77, šest suzdržanih, 27 protiv). 

Simbolički raskid s komunizmom 

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom. 

 Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan. 

 Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

 Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve  Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

 Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

 Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

 U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. 

 Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

 Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

 Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018. 

 Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga.

(Četvrtak, 14 Studeni 2019 14:56)
Preventivno-edukacijskom humanitarnom akcijom Lions klub Vukovar obilježio Svjetski dan šećerne bolesti

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenog, Lions klub Vukovar organizirao je preventivno-edukacijsku humanitarnu akciju.

(Četvrtak, 14 Studeni 2019 12:40)
Hrvatska vojska daruje krv za Vukovar i Škabrnju

Pripadnici Hrvatske vojske, povodom 28. obljetnice stradavanja Vukovara i Škabrnje, provode u vojarnama diljem Hrvatske humanitarnu akciju dobrovoljnog darivanja krvi pod nazivom „Hrvatska vojska za Vukovar i Škabrnju 2019“.

(Četvrtak, 14 Studeni 2019 12:17)
U Negoslavcima pronađena grobnica, sumnja se da su kosti iz vremena Domovinskoga rata

Probnim iskapanjima neposredno u blizini mjesnoga groblja u Negoslavcima pronađeni su ostaci za sada jednog do dva tijela – HRV-u je potvrdio pomoćnik ministra branitelja za nestale Stjepan Sučić.

(Četvrtak, 14 Studeni 2019 08:15)
Vukovar mjesto posebnog pijeteta, a bolnica se pripaja državi

Predstavljajući nacrt prijedloga zakona koji se tiču pripajanja bolnica i statusa grada Vukovara, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je u srijedu da se ovim prijedlogom zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta želi očuvati trajna uspomena i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu i poticati njegov razvoj u svim aspektima.

(Srijeda, 13 Studeni 2019 16:05)

Održana vukovarska promocija filma "Glavu dole ruke na leđa"

Vukovarska premijera ispunila je dvoranu Hrvatskoga doma Vukovarska premijera ispunila je dvoranu Hrvatskoga doma Foto: R. Rac

U punoj dvorani Hrvatskoga doma Vukovar održana je vukovarska premijera dokumentarno -igranoga filma "Glavu dole ruke na leđa" za čiju je režiju, scenarij i produkciju zaslužan hrvatski branitelj Stipe Majić Pipe. 

Film je to koji prikazuje dramatične trenutke zarobljavanja i odvođenja vukovarskih branitelja i civila u srpske koncentracijske logore. Riječ je o jednoj priči koja prati 7000 ljudi i 269 dana provedenih u logorima.

- Film obrađuje događanja u Vukovaru za vrijeme Domovinskoga rata s naglaskom na samu okupaciju grada, predaju i odvođenje hrvatskih branitelja i civila u srpske koncentracijske logore uz prikaze mučenja i tortura koje su ti ljudi prolazili - rekao je Majić, dodajući kako je riječ o dokumentarno - igranom filmu, budući da su u njegovoj izradi korištene autentične snimke stranih televizijskih kuća poput britanskoga ITN-a, ali i regionalni medija poput Televizije Beograd, Televizije Novi Sad, te domaćega HRT-a. Pojasnio je kako su igrane scene filma snimili na zamjenskim lokacijama, budući da scene iz logora i srpskih kazamata nisu snimali u Srbiji, nego u Hrvatskoj, poput zatvora u Lepoglavi i ekonomskih dobara u blizini, a koji su, po njegovim riječima odlično dočarali ambijent Stajićeva ili Sremske Mitrovice.

03 PIPE
Uvodni pozdrav Stipe Majića Pipe

Govoreći o radnji filma Majić je pojasnio kako nakon posljednjih proboja, oni koji su preostali u gradu zatiču se raspoređeni na nekoliko točaka. Do samoga kraja situacija se iz dana u dan rapidno mijenja - neki započinju dogovore o predaji, dok drugi ne odustaju od borbe.

- Tri su punkta borbe na kojima se paralelno odvijaju predaje, Borovo naselje, Mitnica i Sajmište. Isprepleteno se prate te tri frakcije branitelja i njihovo zarobljavanje. Putem iskaza samih branitelja film prati posljednje dane borbe sve do predaje uvjetovane ubijanjem civila. Prati njihovo putovanje od zarobljavanja do razmještanja po logorima - kaže je Majić, dodajući kako su neke hrvatske branitelje i civile odveli u zatvor u Sremskoj Mitrovici, neke su odveli na stočarsku farmu Stajićevo, kasnije neki, pak, završavaju u zatvoru u Nišu, a ono što je zajedničko na svim tim mjestima su nesretne sudbine tih ljudi.

Prošlost koja se ne zaboravlja

Film je prije Vukovara premjerno prikazan u Zagrebu gdje ga pogledalo oko 600 gledatelja, rekao je novinarima Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, koji je i sam akter u filmu, te priča o njegovom devetomjesečnom zatočeništvu u logorima u Stajićevu, Sremskoj Mitrovici i Beogradu.

02 GLEDALISTE

- U filmu "Glavu dole ruke na leđa" detaljno su predočeni svakodnevni životi zarobljenika u srpskim koncentracijskim logorima, odnosno mjestima gdje su brojni hrvatski branitelji i civili proživjeli najgore trenutke svojih života. Branitelji se u filmu prisjećaju svih maltretiranja, batinanja, pljačkanja, silovanja, ubijanja i kako su u tim trenucima uopće uspijevali održavati nadu u eventualni spas - kaže Josić, dodajući kako svim bivšim logorašima zasigurno nije bilo lako progovarati o svemu, međutim, kako kaže to su stvari s kojima oni žive svaki dan, tako da rad na filmu nije povratak u prošlost, jer stvari i mućenja koja su proživjeli hrvatski branitelji u srpskim koncentracijskim logorima neće se moći zaboraviti za niti još 50 života.

Nema ozbiljnoga filma koji se bavi novijom hrvatskom poviješću

Majić nam je rekao kako je budžet izrade filma bio vrlo oskudan i u većem dijelu je njegova izrada financirana privatnim sredstvima. Kako je ispričao, slali su brojne upite i e-mailove, međutim nikakvih odgovora nije bilo.

Tomislav Josić pak drži da je tomu tako jer nadležne u državi za to nije briga.

04 GLEDALISTE 2

- Isti je slučaj i s imenima i prezimenima osoba koje se pojavljuju u filmu ali na protivničkoj strani. Nisu to državnim institucijama i pravosuđu nepoznata imena i prezimena, mi u filmu po tome pitanju ne donosimo ništa novo, samo je pitanje zanima li to naše pravosuđe i državne institucije ili ne? Osobno mislim da to nikoga ne zanima - rekao je Josić.

Vukovarska premijer filma "Glavu dole ruke na leđa" okupila je veliki broj gledatelja, hrvatskih branitelja, bivših logoraša, ali i pripadnika društveno-političkoga života grada na Dunavu. Tako je na premijeru filma došao i prvi zamjenik vukovarsko-srijemskoga župana Damir Barna, zamjenik gradonačelnika Vukovara Marijan Pavliček, poneki gradski vijećnici u Gradskom vijeću Vukovara, kao i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

- Zahvaljujem se autorima na trudu i radu. Ono što mi je žao je to što se ovakvi pokušaji snimanja filmova ovakve tematike uglavnom svode na osobne inicijative. Vrlo je malo ustanova i institucija koje bi se time trebale baviti. Ne sjećam se da je neka relevantna institucija, Akademija ili neka od nacionalnih televizija izdvojila određena sredstva i napravila jedno kvalitetno filmsko ostvarenje - rekao je Penava, koji je naglasio kako to sve posebno sekira, ako se primjerice zna koliko je novaca, napora i sredstva ulagala bivša država kako ni se ekranizirali filmovi poput Bitke na Neretvi, za koju su čak angažirani hollywoodski glumci Orson Welles i Yul Brynner, a sve s ciljem širenja ideje i pričanja priče iz prošlosti.

Penava je konstatirao kako je to, nažalost, u modernoj hrvatskoj državi u potpunosti izostalo, posebice kada je Vukovar u pitanju.

Dokumentarno-igrani film "Glavu dole ruke na leđa" nastao je nakon dokumentarnog filma i serijala od četiri epizode "Srce Vukovara" o vukovarskoj ratnoj bolnici, a nastao je u suradnji Udruge Hrvatskih branitelja Trpinjske ceste i Amico studio d.o.o.. 

Pročitano 497 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija