Ispiši ovu stranicu

Obilježena 27. godišnjica stradavanja Borova naselja

Polaganje vijenaca i paljenje svijeća pred nekadašnjom zgradom Borovo commerca Polaganje vijenaca i paljenje svijeća pred nekadašnjom zgradom Borovo commerca Foto: R. Rac

Nakon jučerašnje kolone sjećanja u kojoj je oko 65.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske i svijeta prošlo vukovarskim ulicama, nastavljeno je obilježavanje 27. godišnjice slamanja herojske obrane grada. 

„Žrtva Borova naselja za Domovinu“ – slogan je pod kojim je danas održan komemorativni skup u ovoj vukovarskoj četvrti, pored ostataka zgrade Borovo commerca gdje je u podrumu tijekom srpske agresije bio odjel vukovarske ratne bolnice. Tim prigodnim programom u organizaciji Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja „Vukovarske majke“ počelo obilježavanje 27. obljetnice stradanja hrvatskih branitelja i civila ove gradske četvrti.

02 PATKO

– Borovo commerc za mnoge je branitelje i civile 1991. značio život, a onda je, na današnji dan, mnogima on bio prijeki sud koji ih je osudio na smrt, a sudili su im krvnici, provoditelji velikosrpske ideje koja još uvijek živi u ponekim usijanim glavama – poručila je u govoru predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja „Vukovarske majke“ Manda Patko. Dodala je kako se još 51 osoba koja je 1991. godine bila u zgradi Borovo commerca vodi kao nestala. Ispričala je kako nada u pronalazak nestalih još uvijek postoji, no obiteljima koje tragaju za posljednjim počivalištima svojih najmilijih iz godine u godinu sve je teže.

- Odgovornima za takvo stanje smatram sve bivše hrvatske vlade jer je činjenica da su rezultati izostali, u suprotnom ne bi već 27 godina postavljali jedno te isto pitanje. Činjenica je i da je aktualna hrvatska Vlada intenzivirala rasvjetljavanje ratnih zločina iz 1991. godine, a vrijeme će pokazati koliko će u svemu biti uspješni - mišljenja je Patko.

Suradnju s Republikom Srbijom Patko smatra nedovoljnom, ali kako je rekla krivnja po tom pitanju nije na Hrvatskoj, koja ima jaku volju za pregovorima i rješavanjima još brojnih otvorenih pitanja, nego je na Srbiji koja po tom pitanju ne čini dovoljno. Podsjetila je na prošlogodišnji sastanak stradalničkih udruga iz Hrvatske sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem u Beogradu nakon kojega je zaključeno kako će institucije u Srbiji na tjednoj bazi informirati hrvatske institucije o novim spoznajama i informacijama, ali kako je rekla do takve razmjene informacija još uvijek nije došlo.

Molitvu za poginule i nestale predvodio je župnik župe sv. Josipa Radnika iz Borova naselje fra Slavko Milić, dok su učenici osnovnih škola Siniše Glavaševića i Blage Zadre izveli prigodni recital.

Nemilosrdan agresor

Na obilježavanju žrtve Borova naselja za Domovinu bio je i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava sa suradnicima. Rekao je da je 19. studeni nastavak najtužnije priče kada je nakon slavnih dana, pobjede i hrabrosti, velikosrpski agresor svjestan da mu je slomljena kralješnicu i da je gotov san o velikoj Srbiji, započeo iživljavanja na iznemoglim braniteljima grada Vukovara i izmorenim civilima.

03 PENAVA

- Borovo commerc je bilo civilno sklonište, a u podrumu je bio smješten i odjel vukovarske Ratne bolnice s brojnim ranjenicima. Nemilosrdnost agresora očitovala se i u tome što su bez obzira na tu činjenicu tenkovske cijevi uperili u zgradu, gađali su granatama i zapaljivim bombama dok se zgrada nije urušila. Boli nas muka hrvatskih branitelja i civila, a još više sudbina svih za kojima još uvijek tragamo - ispričao je Penava. Dodao je da kada znamo kakav je odnos neprijatelj imao prema civilima i ranjenicima onda možemo samo zamisliti kako su se ponašali prema hrvatskim braniteljima, podsjećajući kako su strijeljanja započela već u neposrednoj blizini Borovo commerca.

04 GRAD POLAGANJE

 

U spomen na ubijene, poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u Borovu naselju, ispred ostataka bivše zgrade Borovo commerca brojna izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće.  Počast stradalima u Borovu commercu izrazile su i predstavnici beogradske nevladine Udruge Žene u crnom koje su dan ranije u Beogradu odali počast za stradavanje Vukovara 1991. godine.

05 ZAJOVIC

Staša Zajović iz Žena u Crnom je naglasila da institucije u Srbiji trebaju odraditi svoj posao i otvoriti vojne arhive u kojima se krije veliki dio informacija o osobama za kojima se u Hrvatskoj još uvijek traga, no mišljenja je kako u Srbiji za time nema dovoljne političke volje. Iskreno je podržala stradalničke udruge iz Hrvatske u njihovim nastojanjima da dođu do odgovora, da pronađu članove svojih obitelji za kojima još tragaju, a da se odgovorni kazne. Pozvala je i sve hrvatske logoraše na podizanje tužbe protiv Republike Srbije. 

06 ZENE U CRNOM

- Iskreno strahujem i od mogućega uništavanja dokumenata ili falsificiranja podataka. Poražavajuća je i činjenica što su neki osuđeni ratni zločinci, poput majora Veselina Šljivančanina danas sve prisutniji u srpskoj javnosti, a pri tome jer riječ o visokopozicioniranom članu vladajuće stranke u Srbiji, Srpske napredne stranke - ispričala je Zajović.   

Sjećanje na one kojih više nema

Izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije predvodio je župan Božo Galić.

07 GALIC

- I danas se prisjećamo i zahvaljujemo onima koji su dali svoje živote za slobodan Vukovar i Hrvatsku. Danas je teška situacija, ali kad se prisjetimo kako je bilo njima, kako su se borili, što su dali i ugradili u temelje Hrvatske države ne smijemo  reći da nam je teško, moramo raditi i graditi bolju Hrvatsku. Zahvaljujemo im što su dali ono najvrjednije što su imali, a to su njihovi životi - rekao je župan Vukovarsko-srijemski Božo Galić.

08 BARNA

Prvi zamjenik vukovarsko-srijemskog župana Damir Barna je ispričao  da u kolonu sjećanja u Borovu naselju dolazi s osjećajem tuge i zahvalnosti.
- Tuge zbog svih patnji i stradavanje hrvatskih branitelja i civila, ali i zahvalnosti prema onom što su nam ostavili u nasljeđe, a to je slobodna, samostalna i suverena Republika Hrvatska u čije su temelje ugradili svoje živote - rekao je Barna.

Nakon komemorativnog programa, u Koloni sjećanja je nekoliko tisuća sudionika prošlo gradskim ulicama do crkve Gospe Fatimske gdje je misu zadušnicu predvodio župnik Župe sv. Euzebija i Poliona iz Vinkovaca mons. Tadija Pranjić.

U potrazi za istinom već 27 godina

Za sudbinu svoga sina Mirabela već 27 godina ne zna Spomenka Kušić, predsjednica Hrvatske majke Vinkovci.

09 KUSIC

- Mirabel, je tada imao 24 godine. U rujnu 1991. godine je sa skupnom Vinkovčana, otišao braniti Vukovar i nakon što je ranjen, 19. studenog 1991. je izveden iz skloništa Borovo Commerca, te mu se gubi svaki trag - ispričala je neutješna majka. Spomenka je rekla kako su do nje dolazile razne informacije o sudbini sina, no posljednje što je doznala je podatak da joj je sin nakon što je odveden iz skloništa Borovo commerca s grupom od 20-ak ranjenika odvojen iz autobusa na Trpinjskoj cesti. Odvedeni su u Vupik-ov hangar u Trpinji gdje su brutalno mučeni, a nakon toga streljani kod Bobotskog kanala.

Danijel Rehak predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora je rekao kako je u zgradi Borovo commerca do okupacije bilo preko 2000 civila i ranjenika. Ispričao je kako su agresori granatiranjem zgrade i izbijanjem nosećih stupova uzrokovali njezino djelomično urušavanje.

10 REHAK

- Ubacivali su i suzavac, pa smo svi mi koji smo se u tome trenutku zatekli u civilnom skloništu, namakali maramice i razne tkanine u vodu i to stavljali preko usta i nosa kako bi uopće uspjeli disati. Uslijedilo je odvajanje muškaraca, žena i djece. Jedna skupina muškaraca je odvedena prema pogonu klinastoga remenja i o njima do dana današnjega nemamo informacija, dio je odvezen u Borovo Selo, Trpinju, Dalj i tamo su mučeni i ubijeni, a dio je završio u srpskim koncentracijskim logorima u Stajićevu i Begejcima, kasnije u Nišu i Sremskoj Mitrovici - izjavio je Rehak.

Alvir: Odgovori na brojna pitanja kriju se u srpskim arhivima

Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja je rekla kako u Hrvatskoj trenutno postoji 1922 neriješena slučaja.

11 ALVIR

- Barem 1500 slučajeva bi moglo biti riješeno kada bi Srbija to htjela, jer tamo su vojni arhivi, podaci, imena i prezimena, ali i podaci o preseljenju primarnih masovnih grobnica na sekundarne lokacije, o kojima Hrvatska nema saznanja - ispričala je Alvir. 

Pročitano 854 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Robert Rac