Na ratni značaj vukovarske bolnice podsjetio je i resorni ministar, prof. dr. sc. Milan Kujundžić
- Vukovar i vukovarska bolnica su simbol hrvatske patnje, stradanja i hrabrosti, ali i obilježje hrvatske državnosti koji će zauvijek ostati u sjećanju svih Hrvata. Niti jedan Hrvat ne smije zaboraviti Vukovar, njegovu žrtvu i heroje koji su stvarali Republiku Hrvatsku kao ni ono što je dala Vukovarska bolnica, odnosno njezini djelatnici radom u nemogućim uvjetima - rekao je Kujundžić.
Prema podacima iz OŽB Vukovar i bolnice hrvatskih veterana, tijekom agresije na Vukovar zbrinuto je 3.474 ranjenika i obavljeno oko 2.500 operacija. Najmlađi ranjenik imao je šest i pol mjeseci, a najstariji 88 godina. Ratna i sadašnja ravnateljica Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana dr. Vesna Bosanac prisjetila se stradanja bolnice 1991. godine.
- 17. studenoga 1991. pripremali smo ranjenike za evakuaciju, očekivali smo dolazak Međunarodnoga Crvenoga križa i europskih promatrača te smo se nadali da ćemo 18. studenoga uistinu krenuti u bolje uvjete nakon svega što smo prošli. Nažalost, znate i sami što se dogodilo, ponovno je nastala nova kalvarija za sve nas. Našim povratkom u Vukovar odlučili smo svake godine uoči 18. studenoga ovakvim znanstveno-stručnim simpozijem oživjeti naša sjećanja na sva nemila događanja kojima smo svjedočili u Ratnoj bolnici 1991. godine - rekla je Bosanac.
Bosanac je rekla kako već 27 godina tragamo za našim zatočenima, nestalima i ranjenicima i osobljem. Pojasnila je kako su 2011. godine podignuli kaznenu prijavu na Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, istraga još uvijek traje i do danas nemaju informacija jesu li prikupili dovoljno dokaza i hoće li odvjetništvo prihvatiti ili odbaciti kaznenu prijavu.
- Ukupno sam šest puta svjedočila na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu, međutim izgubila sam vjeru u međunarodno pravosuđe zbog svih dosadašnjih presuda koje su išle na teret Hrvatske, a svjedoci smo i na koji način radi naše pravosuđe - rekla je Bosanac, dodajući kako zbog svega veće polako gubi nadu, ali se nada kako će se upravo ovakvim znanstveno - stručnim simpozijima širiti istina o stradanju na mlađe generacije.
Pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo u OŽB Vukovar dr. sc. Agneza Aleksijević ispričala je kako je do Domovinskoga rata u Medicinskom centru Vukovar radilo 350 ljudi, od toga u Ratnoj bolnici njih 120, od toga 10 u skloništima.
- Ubijeni i nestali uvijek su teška tema i meni je trebalo punih 27 godina da smognem snage kako bih o tome progovorila. Riječ je o tri kolegice koje su mučki ubijene sa svojim supružnicima i o dvojici kolega koji se i danas vode kao nestali. O njima je riječ u mome predavanju i molim Boga da mi da snagu jer mi sigurno neće biti lako - rekla je Aleksijević.
Organizatori simpozija su Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. - 1991. i Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana, a pokrovitelji su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Akademija medicinskih znanosti, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatska komora medicinskih sestara, Vukovarsko-srijemska županija i Grad Vukovara.
Simpoziju su među brojnim uzvanicima i stručnjacima nazočili i ministri zdravstva i hrvatskih branitelja Milan Kujundžić i Tomo Medved, ministrica regionalnoga razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, župan Vukovarsko-srijemski Božo Galić, a ispred Grada Vukovara zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček.
- Vukovarska bolnica je 1991. godine uistinu bila srce Vukovara. Svi ti liječnici ne samo da su liječili ranjenike s prve crte bojišnice i civile nego su im često puta bili i moralna potpora u nastojanju u obrani grada. Drago mi je što se i na ovakav način promovira sve ono što se dogodilo 1991. godine kako se nikada ne bi zaboravilo - rekao je zamjenik gradonačelnika Pavliček.
Osim brojnih stručnih predavanja, simpozij je prilika za susrete liječnika koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, ali i za promicanje istine o ulozi i važnosti vukovarske ratne bolnice kao simbola hrvatske patnje, stradanja, ali i hrabrosti.
