Macut se bavi istraživanjem moderne i suvremene hrvatske povijesti, osobito razdoblja Nezavisne Države Hrvatske. Posebno istražuje odnos Katoličke crkve i NDH, a u posljednje vrijeme i organizaciju Ustaške mladeži o kojoj će uskoro iz tiska izaći prva hrvatska monografija o tom dijelu Ustaškog pokreta.

- To je prvi sustavan rad o Ustaškoj mladeži i zanimljivo je što do sada nije ništa sustavno objavljeno o Ustaškoj mladeži koja je bila vrlo značajan dio ustaškog pokreta. Preko organizacije Ustaške mladeži od 1941. do 1945. godine može se pratiti razvoj ustaškog pokreta i njegove ideologije vezano za sva događanja koja su pratila život te države. Mogu s ponosom reći da je ta knjiga izvorni znanstveni rad jer nije mogla biti naslonjena na ni jednu prijašnju, ali je s druge strane to i nedostatak jer se nisam imao na što referirati - kaže Macut.

Dodaje kako je u knjizi donio osnovne podatke, ali će i oni obuhvatiti 200 do 300 stranica teksta. Hrvatska je danas u arhivskim fondovima, po riječima Macuta, vrlo siromašna s gradivom Nezavisne države Hrvatske.

- Pogotovo što glavni fond zbirke izvornoga gradiva u hrvatskom Državnom arhivu uopće nije sređen. Iako dokumenata vezanih za razdoblje NDH ima mnogo oni nisu razvrstani ni prema temama ni prema sadržaju. Prvenstveni je problem bio pronaći adekvatne dokumente koji postoje, ali ti dokumenti sami po sebi ne daju zaokruženu sliku o tom razdoblju. S druge strane istraživačka je sreća što su Ustaše izdavale mnoge časopise, kako službene za unutarnju upotrebu tako i neslužbene odnosno propagandne za vanjsku. Tako da, većinu sam podataka prikupio preko njihovog tiska kojega stvarno ima mnogo i koji mi je jako pomogao rekonstruirati život Ustaške mladeži od 1941. do 1945. – rekao je Macut.

Kao zanimljiv povijesni podatak na ovu temu, Macut je rekao kako je ustaški pokret želio da sva djeca budu članovi Ustaške mladeži, međutim to nikada nije bila obaveza.

- Događalo se da je bio potreban čitav niz drugih zakonskih odredbi i rješenja kako bi se djeca učlanila u Ustašku mladež. Kao primjer mogu navesti, maturantice koje su htjele upisati fakultet nisu to mogle učiniti ako nisu završile jednogodišnju radnu obvezu koja je bila pod ingerencijom Ustaške mladeži, a da bi to završile morale su biti njezine članice. Tako da iako prema ustrojstvu ustaškog pokreta članstvo u Ustaškoj mladeži nije bilo obavezno, raznim se zakonskim rješenjima nastojalo da se zapravo ne može niti napredovati, ni zapošljavati ni školovati bez članstva u Ustaškoj mladeži. Znači, biti članom Ustaške mladeži bila je prednost – poručio je Macut.

Kao i ovo sva sljedeća predavanja biti će javna, a organizirana su s ciljem upoznavanja javnosti s radom područnog centra Instituta Ivo Pilar u Vukovaru.