- Kad bi išli na izmjene i dopune Zakona o područjima posebne državne skrbi više bi dopuna i izmjena bilo nego što Zakon ima članaka. Zbog toga smo se odlučili pripremiti Zakon o ratom stradalim područjima. Situacija je takva da mladi i obrazovani ljudi iseljavaju, ali ovoga puta ne zbog srbo-četničke agresije nego zbog nedostatka perspektive i manjka radnih mjesta. Zbog toga smo se upustili u akciju da pokušamo predložiti cijeli niz poticajnih mjera za oživljavanje gospodarstva. To su mjere koje bi trebale dozvati investitore na ovo područje i potaknuti ih da ovdje izgrade određene pogone i zaposle ljude – rekao je Kumpanović.
Naglasio je kako ovaj prijedlog Zakona, prvenstveno za cilj ima oživiti gospodarstvo, poboljšati i povećati zapošljavanje mladih ljudi te zaustaviti iseljavanje.
- Koristili smo iskustva koja su u Hrvatskoj dala rezultate na tu temu, a onda se netko sjetio to ukinuti iz prvog Zakona. Radi se o tome da zainteresirani investitor, koji je dao pismo namjere da hoće izgraditi nekakav objekt u Vukovaru, on treba imati mogućnost dobiti lokaciju bez natječaja, da je ta lokacija komunalno opremljena, da ne mora platiti komunalni doprinos za izgradnju, da se oslobodi prve dvije godine plaćanja svih gradskih poreza, da mu se besplatno daju priključci na komunalnu infrastrukturu za taj objekt i da ga se na kraju oslobodi plaćanja poreza na dobit. To je dobitna kombinacija – poručio je Kumpanović.
Uz navedeno novim Zakonom o ratom stradalim područjima predlažu se i poticajne mjere prema građanima, a neke od njih su povećanje povrata poreza i povećanje plaća deficitarnom kadru. O spomenutom prijedlogu zakona Kumpanović je razgovarao i s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem. Rekao je kako ima osjećaj da su dobili njegovu potporu, ali i da „zapinje na nižim razinama“.
Govora je bilo i o implementaciji Sporazuma o normalizaciji odnosa između Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na ratnu štetu, odnosno članak 7. toga sporazuma. Kumpanović je izjavio je kako nije sretan zbog dolaska predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u Hrvatsku, zbog kako je rekao „njegove uloge u Domovinskom ratu“, ali je i naglasio kako se razgovarati mora.
- Razgovarati se mora zbog pitanja koje smo mi potakli, a to je pitanje naknade ratne štete. Kad smo saznali kako će Vučić doći u Hrvatsku, Zajednica povratnika Hrvatske napisala je pismo predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i premijeru Andreju Plenkoviću. U pismu smo naveli kako bi se susret trebao iskoristiti za razgovor o Sporazumu o normalizaciji odnosa i implementaciji toga sporazuma, jer je Zajednica povratnika vjerojatno jedina u Hrvatskoj nikada nije odustala od rješavanja pitanja ratne štete, koje iznose 236 milijardi kuna na ranije ratom okupiranim područjima. Ukoliko bi se taj novac vratio i ratna šteta nadoknadila, vjerujte mi da ljudi ne bi odlazili iz Hrvatske. Zbog toga imamo ogroman interes da se to pitanje otvori, a Bogu hvala na temelju našega pisama premijer Plenković je najavio otvaranje razgovora – izjavio je Kumpanović.
Rekao je i kako ne očekuje da se pitanje ratne štete riješi preko noći, ali i da se Srbiji mora uvjetovati zatvaranje poglavlja 23 i 24 pretpristupnih pregovora za ulazak u EU, dok se pitanje ratne štete ne riješi. Na posljednjoj točki dnevnog reka Koordinacije, gradonačelnicima i načelnicima predstavljena je i naftna kompanija Vermilion Energy te plan radova o istraživanju nafte na području Vukovarsko-srijemske županije.
- Određena poduzeća žele istražiti postoje li elementi za pronalazak nafte i htjeli su gradonačelnicima i načelnicima pokazati što će raditi na prostoru naše županije - izjavio je župan Božo Galić.
U ostalim točkama dnevnog reda bilo je govora o Ugovoru o sufinanciranju provedbe medijske kampanje borbe protiv ovisnosti o duhanskim proizvodima, alkoholu i drogama na području Vukovarsko-srijemske županije i Ugovoru o sufinanciranju projekta organiziranog besplatnog prijevoza umirovljenika u toplice tijekom ljetnih mjeseci.
