-Film je sada aktualan jer se u Hrvatskoj prikazuje Dnevnik Diane Budisavljević u koji govori o sudbini 12 tisuća srpske djece. Oteto djetinjstvo prikazuje pak sudbinu hrvatske djece s područja Rame gdje su 1942. godine četnici počinili pokolj u kojemu je preko 700 djece ostalo siročad. Nakon toga su hrvatska država i predstavnik hrvatske vlasti na području Rame Nikola Kovačević uspjeli okupiti tu djecu i u dva transporta prevesti ih u Zagreb vlakom. Ondje ih je primio Caritas, a tadašnji nadbiskup Alojzije Stepinac pomogao da se udome po obiteljima u Zagrebu, okolici Zagreba i u Moslavini. U isto vrijeme tu je 12 tisuća srpske djece odnosno događa se velika humanitarna katastrofa, ali koja je riješena uz pomoć dobre volje tadašnjeg hrvatskoga naroda koji je prihvatio tu djecu na poziv blaženog Stepinca i tadašnjih hrvatskih vlasti. Od djece koja su došla u Zagreb iz Rame, oko 512 se vratilo kasnije svojim kućama, 156 je ostalo živjeti u Hrvatskoj, 14 je umrlo ili poginulo, a 18 je nestalo – pojašnjava pater Crnjac.

Autor je ovaj događaj doživio i osobno jer se među sudbinama djece siročadi iz Rame krije sudbina i njegova dva ujaka.

 

-Na poticaj moje bake Ruže, tragao sam za tom djecom 20 godina i na kraju otkrio kartoteku u Državnom arhivu u Zagrebu. Mogao sam ju slobodno pogledati tek 2010. godine i tamo sam pronašao oko 28 tisuća kartona u 56 kutija među kojima i imena 700 djece iz Rame. Sve sam ih popisao i prikazao u filmu i knjizi. Pronašao sam među njima i živih 40-tak sugovornika, nekadašnje djece iz ove priče, a njih 20 je htjelo govoriti za film i knjigu – pojasnio je pater Crnjac.

Film i knjiga Oteto djetinjstvo promovirani su diljem Hrvatske.