NAJNOVIJE
Počela proslava Vinkova u Iloku

Povodom blagdana svetoga Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara koji se obilježava 22. siječnja, u Iloku je održano pokladno jahanje gradskim ulicama.

(Subota, 19 Siječanj 2019 23:25)
Bandić podržao projekt Kuća sjećanja u Vukovaru

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dao je potporu projektu "Kuća sjećanja" u Vukovaru.

(Subota, 19 Siječanj 2019 21:40)
Zlatko Dalić u Vinkovcima na predstavljanju knjige

U Vinkovcima u organizaciji Rotary kluba Vinkovci 1937. predstavljena je knjiga "Zlatko Dalić - Rusija naših snova".

(Petak, 18 Siječanj 2019 21:20)
Penava osudio sukob maloljetnih navijača

U izjavi za novinare gradonačelnik Vukovara Ivan Penava osudio je sukob nekoliko maloljetnih osoba pripadnika dviju navijačkih skupina.

(Petak, 18 Siječanj 2019 17:40)
Ovogodišnje Vinkovačke jeseni pod sloganom “Tri nam drage riječi”

Održana je prva sjednica Organizacijskog odbora vinkovačkih jeseni na kojoj su članovi jednoglasno prihvatili ideju scenaristice svečanosti otvorenja 54. Vinkovačkih jeseni Ane Cvenić koja je za slogan predložila naziv “Tri nam drage riječi” rekavši kako se iza toga naziva kriju Slavonija, Srijem i Baranja.

(Petak, 18 Siječanj 2019 14:43)
PU vukovarsko-srijemska: Sukob dvije navijačke skupine

Nakon dojave o fizičkom sukobu više osoba na vukovarskom autobusnom kolodvoru, 16. siječnja, oko 19,20 sati djelatnici PU vukovarsko-srijemske na mjestu događaja zatekli su nekoliko sudionika.

(Petak, 18 Siječanj 2019 13:42)
Raspušteno Gradsko vijeće grada Iloka

Vlada RH prihvatila je rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća grada Iloka zbog nepravovremenog donošenja proračuna, javlja Hina.

(Četvrtak, 17 Siječanj 2019 15:10)

Božić – početak velike povijesti kršćanstva

Jaslice su dio božićnih običaja Jaslice su dio božićnih običaja Hrv

Župnik vukovarske župe Blažene djevice Marije Kraljice Mučenika Zvonimir Martinović u božićnoj poruci vjernicima piše da, suprotno svim našim očekivanjima, Bog na vrlo tih i skroman način ulazi u ljudsku povijest, u liku malenoga djeteta.

"Kako nam sveto Evanđelje svjedoči, Josip i Marija odlaze na popis pučanstva. Josip, glava obitelji, vodi ženu pred porodom iz Nazareta u pokrajinu Judeju da se upišu na popis stanovništva. I dok su bili u Betlehemu, ona porodi sina. Bog dolazi, ali ne veličanstveno, nego prihvaća sve ljudsko i tako nam postaje u svemu sličan, osim u grijehu. Pristaje ući u popis stanovništva, pristaje na naše administrativne odredbe, uredbe, zakone i postaje jedan od nas.

Nijedna vjera ne poznaje utjelovljenje Boga Stvoritelja. To je povlastica jedino kršćanstva, povlastica jer nam je tim činom iskazana milost budući da je utjelovljenjem Bog posvetio našu ljudsku narav.

Događaj Božića ujedinio je nebo i zemlju u iskazivanju hvale Onome koji je rođen da bi nas otkupio za vječnost. „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!“ - to je pjesma anđela, združena sa svim okupljenim pastirima, skromnim ljudima, a vjekovima označava naše ljudsko priznanje vlastite malenosti pred veličanstvom utjelovljenoga Boga.

Božićni događaj dokaz je da ljudi u Božjim očima nisu tek obična propadljiva stvorenja, nego bića stvorena ljubavlju Boga kome je cilj spasiti svakog čovjeka. Zato pjesma anđela i kaže: „A na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim“. Postali smo miljenici Božji, postali smo djeca Božja.

Stari je zavjet čekao Mesiju koji se proslavlja velikim djelima zemaljske moći. To je svakako bilo za očekivati u vremenu ondašnjih političkih okolnosti. Malo je tko očekivao pojavu bilo kakvog osloboditelja izvan okvira vojno-političnoga razmišljanja. Cijeli je židovski narod bio zaokupljen istom idejom – doći će Mesija koji će ih povesti novim putem. I došao je, ali njegova kolijevka nije od zlata, nego od slame, a njegovu uspavanku pjeva nebeski zbor anđela.

Da se proročanstva ispune, Onaj koji će osloboditi Izraela i omogućiti spasenje cjelokupnom čovječanstvu, rađa se u malom Betlehemu. Toliko je bilo velikih gradova, toliko je palača koje su čekale njegov veličanstveni dolazak, a usprkos svemu Svevišnji bira lik maloga djeteta koje se rađa na oštroj slamici betlehemske štalice. Umjesto svečanih kraljevskih odaja

On leži na jaslama, a toplinu kraljevskog dvora zamjenjuje toplinom srdaca siromašnih pastira. Poput svijeće što obasjava tamnu sobu, ovo sveto dijete rasvijetlilo je tamnu noć. Svjetlo njegova lica širilo je mir, a pjesma anđela iskazivala je slavu Stvoritelju.

Božić kao blagdan mira i zajedništva budi u nama osjećaj za istinske vrijednosti: mir, dobrotu, pažnju i ljubav. Zato što je milosrdni Bog iz ljubavi prema čovjeku, koga je stvorio na svoju sliku, poslao svoga Sina da spasi čovječanstvo. Betlehemska noć tako obasjava čitavu ljudsku povijest jer upravo božićni događaj donosi Svjetlo koje svijetli svakom čovjeku.

Slavlje Božića ipak nema smisla ako ćemo nakon slavlja nastaviti starim načinom života. Ako nam doista Božić donosi „nešto novo“, onda bi trebalo i na duhovnom planu učiniti svoj život novim, boljim i drugačijim. Tjelesno ćemo, vjerojatno, po navici nakon božićnih blagdana na nekakvu dijetu ili ćemo si barem obećati bavljenje nekim sportom kako bismo skinuli nakupljeni „blagdanski“ višak kilograma, ali ne smijemo si dopustiti duhovnu dijetu, ne smijemo se zasititi duhovne hrane.

Dakle, Božić nas duhovno hrani, daje nam snagu – nutarnju, duhovnu snagu. Samo duhovno snažan čovjek može podnijeti teškoće koje život donosi. U tom smislu „hrvatski Božić“ ili Božić u Hrvatskoj doista puno znači jer donosi nadu. Doista se čini, nažalost, da cijelu godinu slušamo jednake vijesti, među njima je jako malo dobrih. U tom smislu Božić nas podiže, budi nadu i na koji dan izdvaja nas iz hrvatske stvarnosti. I zato nam valja živjeti od Božića.

Gledajući statistiku, ne moramo se bojati - većina Hrvata su katolici, a katolici vjeruju da Božić nosi nadu i vjeru u bolje sutra. Božić je radosna vijest i pomaže čovjeku da ne izgubi volju činiti dobro.

I zato, kao što ne može stalno padati kiša i kao što ne može uvijek biti maglovito i tmurno, nego jednom mora zasjati sunce, jednako tako vjerujem da i našu zemlju čeka bolje sutra. Sve dok u sebi nosimo sjaj betlehemskoga svjetla, u nama tinja nada da će sutra biti bolje jer živimo od Božića.

Nahranjeni duhovnom hranom, koju daju sveti božićni dani, pozvani smo stupati dalje stazom života i biti nositelji nade koja dolazi po božićnom svjetlu. Slušat ćemo u liturgijskim čitanjima božićnih dana kako nas sveti Ivan poučava da „Svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze“, odnosno tama mu ne može ništa. Dakle, tko vjeruje, nema se čega bojati.

Svjetlo, koje je u Božićnoj noći došlo na svijet, neka nas obasja i ispuni mirom. Božić nije jedan jedini dan".

Velečasni Martinović zaključuje da je Božić osjećaj jer u svratištu svakoga ljudskoga srca, ako se našlo mjesta za Boga, on se u njemu rađa i ostaje budući da je plod Božića ljubav koja se osjeća, živi i zbog koje postojimo.

zvonimir martinovic

Velečasni Zvonimir Martinović

Pročitano 350 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Kultura i tradicija

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija