ON AIR . . . . . .

Spomen-dan žrtvama komunističkog terora u Vukovaru

Počast žrtvama komunizma Počast žrtvama komunizma Foto: Vedran Vuleta

U organizaciji Franjevačkog samostana u Vukovaru, Ogranka Matice hrvatske Vukovar, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Područnog centra Vukovar i Udruge Nijemaca i Austrijanaca grada Vukovara, obilježen je Spomen-dan žrtvama komunističkog terora u Vukovaru, 12. travnja 1945. godine.

- Toga su dana u posljepodnevnim satima jedinice partizanske odnosno  jugoslavenske armije ušle su u Vukovar i tada počinje ono što nazivamo „Vukovarske bartolomejske noći“. To znači da su da su ugledni Hrvati, Nijemci, pa čak i Srbi koji su očito bili smetnja i potencijalna opasnost novom jugoslavenskom i komunističkom režimu, bili odvedeni iz svojih domova, zatočeni i likvidirani bez ikakvoga suda. Vrlo je teško govoriti o broju ubijenih, ali znamo da se radi o više desetaka ubijenih tijekom prva dva dana. Ubojstva su potrajala i u narednim mjesecima uspostave jugoslavenske, komunističke vlasti. Djelovali su temeljem uputstava koja su donesena još 1943. godine., a u kojima stoji kako se postupa prilikom uspostave nove vlasti - kaže Dražen Živić, demograf s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Živić također podsjeća da likvidacije vršene ciljano nad onima koji su novom režimu mogli predstaviti neku potencijalnu opasnost, a to su prije svega ugledni Vukovarci, intelektualci i bogati ljudi, jer uvijek je nakon odvođenja i likvidacije slijedila konfiskacija, odnosno zapljena njihove imovine.

Temeljem arhivske građe o "Vukovarskoj kristalnoj noći" s 12. na 13. travnja 1945., koju je u svojoj knjizi "U potrazi za istinom" iznio vukovarski kroničar Mirko Kovačić, te noći likvidirano je 290 ljudi mahom obrazovanih, uglednih i imućnih Vukovaraca, a još 290 građana i pripadnika Hrvatske vojske tijekom idućih mjesec dana. Ubijani su na dva salaša na širem vukovarskom području i lokacijama oko Stare klaonice, pored kapelice sv. Ivana Nepomuka i na Adici.

- Imamo tešku i bremenitu povijest koju moramo ostaviti prošlosti. Jedini ispravan stav je da povijest moramo prihvatiti onakvu kakva je, a to je i službeni stav politike. Povijest ne možemo mijenjati, ali možemo jasno osuditi sve totalitarne režime kako fašizam tako i komunizam. Neki su zločine počinili zato što netko drugačije misli, drugačije izgleda ili se drugačije zove i preziva. Mislim da je to za svaku osudu te da u današnjoj modernoj Hrvatskoj nije prihvatljivo. Moramo učiti iz tih teških i bremenitih vremena. Nažalost posljedice su bile strašne. To su ljudski životi, odnosno ljudi za koje nažalost ni dan danas ne znamo što se s njima dogodilo. Na tome moramo raditi i usaditi mladima poruku da se takvo zlo više nikada ne ponovi - poručio je gradonačelnik Ivan Penava.

ŽRTVE KOMUNIZMA

Zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček kaže kako se ovim činom okupljeni prisjećaju nevino stradalih Vukovaraca 1945. godine te dodao kako su se u bivšoj državi ovakvi zločini zataškavali. - Ono što se dogodilo mora izaći na vidjelo. Zločin je zločin, on ne poznaje niti naciju niti ima neki predznak. Svaki se zločin mora osuditi – zaključuje Pavliček.

Obilježavanje Spomen-dana počelo je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom kod Spomen-križa ispred crkve sv. Filipa i Jakova. Vijence su položili i svijeće upalili djeca ubijenih vukovaraca, Ogrank Matice hrvatske Vukovar, Udruga Nijemaca i Austrijanaca Vukovar, Udruga Mađara grada Vukovara, Grad Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Udruga hrvatskih branitelja Zavjet i Zrinska garda Čakovec.

Molitvu je predvodio biskup varaždinski, msgr. Josip Mrzljak, rođeni Vukovarac, čiji je otac ubijen odmah po ulasku Jugoslavenske armije u grad. - Upravo na današnji dan 1945. kada sam imao godinu dana u Vukovar su ušli tzv. osloboditelji, partizani - komunisti. Moj je otac bio državni službenik. Pozvali su ga da se javi i preda vlast. Otišao je iz stana, rekli su da će se vratiti. Nažalost nikada nije vratio, a ne znamo ni gdje je završio, kako on tako i drugi koji su imali neke odgovorne službe u ovome gradu. Nama su govorili da su nestali. Sigurno da oni koji su to učinili itekako dobro znaju što je bilo s njima, ali niti ja niti ostala rodbina do danas ne znamo kakva je njihova sudbina - rekao je biskup Mrzljak.

Mrzljak poručuje i kako ljudi kroz molitvu žele biti s pokojnima jer se ovakvi zločini ne mogu zaboraviti. – Puno je svjedoka koji više nisu s nama i koji o sudbini naših najmilijih ne mogu govoriti. Iako se oca ne sjećam, mogu reći da mi nedostaje. Jednostavno smo se pomirili s takvom sudbinom – kazao je Mrzljak, koji je predvodio i svečanu spomen-misu u crkvi sv. Filipa i Jakova.

Pročitano 1636 puta
Ocijeni sadržaj
(6 glasova)
Objavljeno u Vijesti

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija