NAJNOVIJE
Donacija obitelji Hardi

U uredu zamjenice gradonačelnika Grada Vukovara uručena je predaja donacije vukovarskoj obitelji Hardi koju je dodijelio nagrađeni zagrebački kriminalistički inspektor Duje Podrug. 

U rujnu 2019. godine, povodom obilježavanja Dana policije podijeljene su nagrade policajcima koji su riskirali svoje živote za druge. Toga dana su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ravnatelj policije nagradili pojedince i policijske odjele koji su u obavljanju policijskog posla pokazali najviše hrabrosti i požrtvovnosti. K tome, prilikom svog hrabrog čina ti policajci su riskirali vlastite živote.
Posebnu pohvalu za svoj rad te priznanje policajca godine zaslužio je zagrebački kriminalistički inspektor Duje Podrug koji se na svom operativnom području u Črnomercu zatekao u poslovnici banke te nazočio pokušaju pljačke banke prilikom koje je Duje fizički savladao razbojnike i spriječio pljačku. Zbog iskazane požrtvovnosti i hrabrosti u radu,odlukom ministra, nagrađen je novčanom nagradom koju ovaj hrabri policajac godine nije zadržao za sebe.

- Prije svega bih se htjela zahvaliti policajcu godine gospodinu Duji Podrugu koji je odlučio dio svoje nagrade dati jednoj obitelji u Vukovaru. Kontaktirao nas je nakon izjave da će dio svoje nagrade dati za obnovu Vodotornja kada je saznao da je ta akcija završena odlučio je ipak novac preusmjeriti prema Vukovaru. Tražio je od nas prijedlog za jednu obitelj kojoj bi taj novac dobro došao te smo mi kao Grad predložili gospođu Kristinku Hardi. Dakle, radi se o obitelji koja ne prima socijalnu pomoć, za koju ne možemo reći da je socijalno ugrožena, ali moramo reći da je obitelj koja se bori na sve moguće načine - rekla je zamjenica gradonačelnika Ivana Mujkić.

U ovo predblagdansko vrijeme, Duje je dio nagrade odlučio udijeliti i vukovarskoj obitelji u potrebi.

- Niti sam ja najbolji operativac u Zagrebu ni policajac, ali mi je drago što sam dobio nagradu jer sam u toj poziciji bio da doniram gospođu i zahvalio bih se Gradu Vukovaru što je prepoznao tu priču. Nisam znao kome bih darovao u tome trenutku pa sam izjavio kako bih donirao za Votoranj koji je simbol obrane. Napomenuo bih da je to mala gesta što sam dao nekoliko tisuća kuna koje mi je ostalo od nagrade, također sam i ostalo dao udrugama te bih htio reći kako je poruka da djeca od gospođe ostanu stanovati u Vukovaru i da žive jednim normalnim životom - izjavio je Duje Podrug.

Obitelj Hardi, šesteročlana je obitelj - samohrana majka Kristinka sa petero djece, četiri studentske dobi i jedno srednjoškolskog uzrasta.

- Ovo je jedna lijepa gesta koja me pogodila i zahvaljujem se također u ime svoje djece. Također, želim u cijeloj ovoj našoj situaciji zahvaliti se Gradu jer su nam jako puno pomogli od gospođe Mujkić i puno ljudi u mnogim institucijama te mi je jako drago što je Grad prepoznao trud i rad moje djece - rekla je Kristinka Hardi.

Također je dodala kako želi potaknuti svoje sugrađane da se obrate institucijama kada im je potrebna pomoć i zamolila je sve ljude dobre volje ovoga grada da počnu pomagati jedni drugima te prepoznaju koje su to potrebe sugrađana našeg grada.

(Srijeda, 11 Prosinac 2019 14:16)
Motivacijska priča o uspjehu Vukovarca Gorana Dragaša, skladatelja glazbe za najave hollywoodskih filmova

Mladi Vukovarac Goran Dragaš, skladatelj glazbe za  najave hollywoodskih filmova održao je sinoć u Hrvatskom domu Vukovar  vukovarskim učenicima motivacijski govor o svome uspjehu.  Njegova životna priča dokaz je kako se i iz male sredine poput Vukovara mogu stvarati velike stvari.

(Srijeda, 11 Prosinac 2019 11:07)
Kiara Lemac srebrna u Valpovu

U Valpovu je održano natjecanje u streljaštvu povodom dana grada, natjecanju su pristupile i dvije vukovarske natjecateljice. Kiara Lemac je u disciplini zračni pištolj ISSF u vrlo jakoj konkurenciji osvojila srebrnu medalju, a Melani Grganić, koja je inače ovim natjecanjem debitirala, nastupila je u disciplini zračna puška ISSF te zauzela odlično deveto mjesto. Kiara i Melani ove discipline treniraju tek tri mjeseca i već pokazuju vrlo dobre rezultate na razini regije. Ovo i slična natjecanja su vrlo dobra priprema za nadolazeća prvenstva županije i RH.

(Srijeda, 11 Prosinac 2019 09:51)
ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije

U Razvojnoj agenciji Vukovarsko-srijemske županije u srpnju su potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih EU sredstava u vrijednosti od preko 26 milijuna kuna, a kroz projekt “ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije II”.Tim povodom danas je u Vukovaru održana Početna konferencija ovog projekta, na kojoj su se okupili predstavnici jedinica lokalne samouprave, javnih institucija i ustanova s područja naše županije.

-Projekt ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije II ili, kako ga mi zovemo, Tehnička pomoć 2 nastavak je Projekta Tehnička pomoć, odnosno projekta ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije, koji je započeo 01. rujna 2016. i trajao do 31. ožujka 2019. godine. Projektom se želi osigurati nastavak usmjeravanja razvojnih procesa u našoj županiji pružanjem ciljane i specijalizirane potpore javnopravnim tijelima s područja županije te jačanjem njihovih provedbenih kapaciteta u cilju povećanja korištenja dostupnih sredstava ESI fondova. Ovim projektom su osigurana sredstva za financiranje rada RA VSŽ do 2023. godine, a koja će bez naknade pružati stručnu pomoć u pripremi i provedbi projekata već spomenutim javnopravnim tijelima s područja županije. Projektne aktivnosti uključuju također podršku pri izradi županijskih razvojnih strategija i drugih razvojnih dokumenata, provedbu mjera informiranja za potencijalne korisnike EU fondova s područja županije, odnosno informiranje šire javnosti o važnosti korištenja EU fondova te obrazovne aktivnosti o EU fondovima za jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima s područja županije - pojašnjava Ilija Cota, ravnatelj županijske Razvojne agencije.

Vrijednost projekta je 26.134.715 kuna, a provodi se od 01. travnja 2019. do 31. prosinca 2023. godine. U 85% vrijednosti projekt se financira kroz potporu, a 15% iznosa će osigurati osnivač Vukovarsko-srijemska županija.
-Kroz nekoliko mjeseci provedbe projekta, točnije početkom listopada 2019. godine odobrena su četiri projekta u vrijednosti većoj od 8 milijuna kuna koje je pripremala RA VSŽ. Riječ je o projektima “Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekt izgradnje Auto parka Lipovac”, “Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekt izgradnje Regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom”, “Izrada projektno-tehničke dokumentacije Centra za preradu GMO free soje” te “Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekt Transportno-logističkog centra VSŽ”. Osim pružanja stručne pomoći za navedene odobrene projekte, Agencija je sudjelovala u pripremi projekata u vrijednosti preko 134 milijuna kuna. Navedene projekte za javnopravna tijela s područja županije pripremali smo, vrijedno je još jednom ponoviti, bez naknade, a sredstva za naš rad osigurana su upravo kroz projekt ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije II” - ističe viša savjetnica u Razvojnoj agenciji Sanda Čavar.

Kroz ovaj projekt županijska Razvojna agencija nastavlja se potvrđivati kao regionalni koordinator aktivnosti vezanih za korištenje EU fondova te nastavlja s koordinacijom i poticanjem regionalnog, gospodarskog i društveno-socijalnog razvoja županije, a u suradnji s regionalnim koordinatorima ostale četiri slavonsko-baranjsko-srijemske županije djeluje i kao koordinator razvoja regije Slavonije, Baranje i Srijema.

(Utorak, 10 Prosinac 2019 15:26)
Draganić 9. u pojedinačnoj a 2. u ekipnoj konkurenciji

Na Balkanskom karate prvenstvu koje je održano od 5. do 8. prosinca u slovenskim Brežicama uspješan nastup za reprezentaciju Hrvatske imao je član Karate kluba Vukovar '91. Ivan Draganić. Na natjecanju je nastupilo 714 natjecatelja iz 7 država.

U pojedinačnoj konkurenciji među 25 kandidata Ivan je zauzeo 9. mjesto te u ekipnom dijelu osvaja drugo mjesto s dvojicom kolega iz karate kluba Esseker Osijek ( Patrik Kokić i Ivor Premec).

U finalnoj borbi gube tijesnim rezultatom 3:2 od domače ekipe. Ekipa nastavlja s napornim treninzima i pripremama za Europsko prvenstvo koje će se održati u veljači 2020. godine u Budimpešti.

(Utorak, 10 Prosinac 2019 15:05)
Asfaltirane ulice Voćarska i Nad prugom

Nastavlja se uređenje ulica i prometnica na Sajmištu. Ovoga puta dovršene su prometnice u Voćarskoj ulici i Nad prugom, a u kvalitetu radova uvjerili su se čelnici grada tijekom obilaska ovih ulica.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava tom je prigodom istaknuo kako su ove ulice u perifernim dijelovima grada asfaltirane na zahtjev stanara.
-Riječ je o do sada neasfaltiranim prometnicama u perifernim dijelovima grada. Naravno da smo zbog naših sugrađana ušli s tvrtkom Komunalac u ovu investiciju vrijednu oko 500.000 kuna i doveli asfaltne prilaze do određenog broja kuća. To nas čini sretnim i zadovoljnim, a zadovoljni su i stanari. Korak po korak idemo prema boljem Vukovaru – naglasio je Penava.

Projektima je obuhvaćeno uređenje cesta s kompletnom novom kolničkom konstrukcijom, uređenje temeljnog tla, izrada nosivog sloja od mehanički stabiliziranog drobljenog kamenog materijala i habajućim slojevima asfalta te otvoreni sustav oborinske odvodnje. Vrijednost radova na uređenju prometnice u Voćarskoj ulici iznosi 324.778,12 kuna s PDV-om, dok vrijednost radova na uređenju prometnice u Ulici Nad prugom iznosi 220.421,87 kuna s PDV-om.

Zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček naglasio je kako žele i ovu gradsku četvrt izjednačiti po pitanju komunalne infrastrukture s ostalim dijelovima grada.
-Na cijelom području grada Vukovara s prigradskim naseljima ostale su još 2-3 neasfaltirane ceste koje također želimo asfaltirati u narednom razdoblju kako bi svim svojim sugrađanima omogućili pristup kućama i dvorištima – dodao je Pavliček.

Pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Dražen Čulig istaknuo je kako je ove godine na sanaciju nerazvrstanih cesta na području grada uloženo oko 10 milijuna kuna, a iduće godine u planu su još veći zahvati na znatno frekventnijim ulicama.
-Ove su prometnice bile nasipavane i blatnjave pa ih je bilo neophodno urediti. Takvih imamo još par, a u sljedećoj godini slijedi nam sanacija nerazvrstanih ulica koje su prometno visoko frekventne poput Ulice SR Njemačke, Bogdanovačke te Ulice Petra Preradovića – rekao je Čulig.

Direktor tvrtke Komunalac d.o.o., koja je izvođač radova, Igor Štragarević rekao je kako je tvrtka spremna za sve zahtjevnije projekte.
-Pozitivnim upravljanjem promjenama i ulaganjem u imovinu, posebice u vozni park i građevinsku operativu, došli smo u mogućnost izvoditi i zahtjevnije građevinske projekte poput uređenja ovakvih prometnica, parkinga i viših građevinskih objekata. U idućoj godini očekujemo još veće i zahtjevnije projekte – rekao je Štrangarević.

(Utorak, 10 Prosinac 2019 13:34)
Vukovarski HDZ obilježio 20. godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana

Gradska organizacija HDZ-a grada Vukovara polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod biste dr. Franje Tuđmana na Trgu Republike Hrvatske u Vukovaru obilježila je 20. godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice, dr. Franje Tuđmana.

- Kada je riječ o prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, prije svega sama ta riječ, prvi hrvatski predsjednik, u toj rečenici se zapravo sve krije. Povlastica da naše generacije žive u slobodnoj Hrvatskoj državi nešto je što generacije prije nas, govorimo o stoljećima ranije nisu mogle niti sanjati, odnosno sanjale su ali su tešku cijenu plaćale pod jednom tuđinskom vlašću pod Turcima, pod Mađarima, pod Talijanima. Nakon tih silnih godina, stoljeća upravo pod vodstvom doktora Franje Tuđmana hrvatski je narod dočekao dan kada je dobio svoju državu, kada je konačno postao svoj na svom i na tome sam siguran da će hrvatski narod osjećati veću zahvalnost, naravno svjestan da to nije zasluga samo Franje Tuđmana to je zasluga cijelog hrvatskog naroda ali pod njegovim vodstvom.  Uspjeli smo nakon toliko stoljeća težnji, žrtava, neispunjenih nadanja i snova i to je ono što moramo baštiniti. Raduje me što smo i toliko godina nakon smrti okupljeni u ovolikom broju što ta svijest živi u hrvatskom narodu i siguran sam da će ona kroz generacije koje dolaze jačati i da će ta svijet bivati sve jača svima nama na ponos.

Nama ostaje da izgradimo bolje društvo, što je moguće bolju državu, jaču državu koja će biti doista maksimalno na korist cijelom hrvatskom narodu, svim građanima koji u njoj žive kako bi svi skupa na nju bili ponosni ali i svjesni da to ovisi o svakom pojedincu. To nije nešto što će pasti s marsa i donijeti nam ne znam tko, nego jednako kao i u stvaranju države, moramo biti sami spremni na žrtve, svjesni što je potrebno, koji korak povući i dok god bude te svijesti siguran sam da smo na pravom putu - rekao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

O prvom hrvatskom predsjedniku govorio je predsjednik gradske organizacije HDZ-a grada Vukovara Damir Barna - Što više vrijeme odmiče, evo 20 godina od smrti prvog hrvatskog predsjednika, mislim da će njegov lik i djelo biti sve veći i veći. Nažalost, ova država je stvorena krvlju ali time je naša obveza veća da poštujemo lik i djelo doktora Tuđmana. Ja sam siguran da danas može biti u Vukovaru da bi bio ponosan kako danas grad Vukovar izgleda i u kojem smjeru ide grad i kako se vodi ovaj grad. - rekao je Barna

(Utorak, 10 Prosinac 2019 12:34)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija